Posadio sam oko 300 jabuka, desetak različitih sorti, na podlozi M9, razmak sadnje je 1 metar. Nakon godinu dana grane su se razgranale, te dolazi do međusobnog križanja. Zanima me da li grane održavati na dužinama oko 0.5 m kako se ne bi međusobno križale i zasjenjivale, a plodovi bili što bliže provodnici, ili ih ostaviti nešto duže. Koliko dugačke otprilike ostaviti grane na trešnji koja je također na slabobujnoj podlozi s razmakom sadnje od 3 m.


Osnovno je pravilo – dužina grana ne bi smjela prelaziti polovicu razmaka sadnje unutar reda, odnosno da se grane susjednih stabala ne smiju križati. Zbog postizanja što bolje osvjetljenosti krošnje također je važno da dužina grana prema vrhu krošnje bude sve manja. Sve kako bi krošnja imala oblik stošca. Stoga za jabuke održavajte grane na maksimalnoj dužini od 50 cm u bazi krošnje, a za trešnju na 1.5 m. Prema vrhu postupno smanjujte dužinu grana. Ako je rast prebujan za zadani razmak sadnje, smanjite gnojidbu dušičnim gnojivima.

Prethodni članakZamjena matica
Sljedeći članakSušenje marelica
prof. dr. sc. Tomislav Jemrić
Rođen je 1971. godine u Zagrebu. Na Fakultetu poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1993. godine. Magristrirao je 2000. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a doktorsku disertaciju obranio 2004. godine. Od 1995. godine radi na Zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta. Rođen je 11. siječnja 1971. godine u Zagrebu. Na Fakultetu poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1993. godine na VVV smjeru. Magristrirao je 2000. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju je obranio 2004. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Od 1995. godine radi na Zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta. U znanstveno-nastavno zvanje mlađeg asistenta izabran je 1995. godine, u zvanje asistenta 2000. godine, u zvanje višeg asistenta 2004. godine, u zvanje 2005. godine, u zvanje izvanrednog profesora 2009. godine, a redoviti je profesor od 2013. godine. Voditelj je preko 80 diplomskih ili završnih radova i jedne doktorske disertacije. Bio je mentor 1 studentskog rada koji je dobio dekanovu nagradu. Znanstveno se usavršavao u Izraelu kao korisnik stipendije Izraelske vlade. Član je jednog međunarodnog i jednog domaćeg znanstvenog društva. Autor je 9 knjiga i priručnika, od toga dva znanstvena priručnika i dvije međunarodne monografije. Član je uredništva međunarodnog znanstvenog časopisa Scientia Horticulturae citiranog u skupini A1 časopisa i član uredništva časopisa Agriculturae Conspectus Scientificus (Poljoprivredna znanstvena smotra). Dobitnik je priznanja časopisa Scientia Horticulturae za izvrsnost u recenziranju znanstvenih radova. Sudjelovao je na četrdesetak stručnih i znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu te objavio više od 50 znanstvenih i stručnih radova. Voditelj je jednog nacionalnog znanstvenog projekta, a do sada je surađivao na pet nacionalnih znanstvenih projekata. Bio je voditelj jednog VIP projekta i jednog tehnologijskog projekta i suradnik na jednom VIP i jednom tehnologijskom projektu. Također je bio nacionalni koordinator na jednom međunarodnom SEEDNet projektu, voditelj radne skupine na jednom TEMPUS projektu i suradnik na jednom međunarodnom COST projektu. Trenutačno je koordinator međunarodnog LIFE+ projekta „Low pesticide IPM in sustainable and safe fruit production“ vrijednog preko 1.8 milijuna €.