Za vino dobiveno od direktno rodnih hibrida (“direktora”) zna se da sadrže povećanu količinu metilnoga alkohola. Nedavno sam čitao da je u Austriji dozvoljen uzgoj izabele i prodaja vina. Kakva je stvarna štetnost?
U umjerenim klimatskim zonama, koncentracija alkohola u vinu ovisi prvenstveno o dozrelosti grožđa, a vina imaju puno alkohola u iznimnim godinama. Drugi alkohol po zastupljenosti je glicerol koji također nastaje tijekom fermentacije, a njegova količina (4- 12 g/L) ovisi o uvjetima fermentacije, kvascima i količini SO2. Iz tih razloga, više ga sadrže crna vina. Metanol je vrsta alkohola koja je prisutna u vinu7 u vrlo malim količinama, u bijelim vinima u prosjeku 60 mg/L, a u crnim 150 mg/L.
Metanol ne nstaje fermentacijom šećera nego enzimatskom razgradnjom pektina koji se nalazi u kožici grožđa. Vina proizvedena od direktno rodnih hibrida imaju veće koncentracije metanola u odnosu na sorte Vitis vinifera jer sadrže više pektina u kožici. Količina metanola u vinu, tako ovisi o duljini maceracije, kao i o upotrebi pektolitičkih enzima. Toksični učinak metanola je dobro poznat on uzrokuje sljepoću kod ljudi. Međutim, vina proizvedena dozvoljenim postupcima nikad nemaju opasne doze metanola (LD50=350 mg/kg). U prijevodu, prosječan čovjek bi se otrovao tek kad bi popio oko 200 l isto tako prosječnog vina.
