width=

Za 20 keksića:
200 g margarina
100 g šećera
1 vrećica vanilin šećera
250 g integralnog pšeničnog brašna
100 g oštrog brašna
125 g mljevenog maka
1 vrećica praška za pecivo
1 žličica cimeta
40 ml mlijeka
100 g čokolade po ukusu

Priprema:

Omekšali margarin pjenasto umutite sa šećerom i vanilin šećerom. U drugoj posudi sjedinite obje vrste brašna, mak, prašak za pecivo i cimet, pa dodajte u umućeni margarin. Zatim dodajte mlijeko i rukama umijesite glatko tijesto. Ostavite stajati, a za to vrijeme pripremite čokoladu.

Razlomite čokoladu na 20 kockica. Tijesto podijelite na četiri jednaka dijela, pa svaki dio rukom odvojite na još 5 dijelova. Od svakog dijela formirajte malu pljeskavicu, u sredinu utisnite po jednu kockicu čokolade pa formirajte kuglicu i izravnajte u donjem dijelu da dobijete oblik keksića.

Posložite na protvan obložen papirom za pečenje. Keksiće pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 180 ºC, 20-25 minuta.

Prethodni članakMandarinci
Sljedeći članakKesten kraljica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.