Biskvit:

✦4 jaja

✦12 žlica šećera

✦100 ml ulja

✦100 ml mlijeka

✦12 žlica glatkog brašna

✦1 prašak za pecivo

✦2 žlice kakaa

Priprema:

1. Pjenasto umutiti jaja i šećer, postupno dodavati ulje, mlijeko i brašno pomiješano s praškom za pecivo. Podijeliti na dva dijela. Jedan dio ostaje žut.

2. U drugu polovicu dodati kakao i uliti u kalup za pečenje obložen papirom za pečenje, dimenzije 35 x 20 cm. Biskvit peći u zagrijanoj pećnici na 180 °C, oko 10 minuta.

Krema:

✦500 ml mlijeka

✦3 žlice oštrog brašna

✦10 žlica šećera

✦1 vanilin šećer

✦100 g kokosovog brašna

Priprema:

3. U malo mlijeka razmutiti brašno pa ukuhati u ostatak mlijeka sa šećerom, vanilin šećerom i kokosovim brašnom. Kremu kratko kuhati da se zgusne.

4. Vruću kremu preliti na polupečeni tamni biskvit.

5. Na kremu izliti žuti biskvit. Peći još oko 20 minuta do zlatno žute boje.

Glazura:

✦200 g čokolade za kuhanje

✦6 žlica ulja

Priprema:

6. Otopiti na najmanjoj temperaturi čokoladu s uljem i preliti po kolaču. Dobro ohladiti.

Recept iz knjige Najbolji kolači za najbolju kuharicu

Prethodni članakMalo poznati simptomi srčanog udara
Sljedeći članakSreća i mir nemaju cijenu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.