Sastojci (mjera je šalica od 200 ml):

✦2,5 šalice glat. brašna (325 g)

✦1,5 šalica šećera (300 g)

✦1 žličica sode bikarbone

✦1 žličica začina za mede­njake ili cimeta

✦1 žličica kakaa

✦2 šalice mlijeka (400 ml)

✦4 žlice ulja

✦3 žlice džema od šljiva

Priprema: Pomiješati suhe sastojke, dodati ostale sastojke i mikserom sjediniti u glatku smjesu. Pola smjese izliti u nauljen i pobraš­njen kalup dimenzije 30 x 20 cm i peći na 170 °C, 10 – 15 minuta.

Premaz:

✦4 žlice džema od šljiva

✦50 g čokolade za kuhanje

Priprema: Nakratko izvaditi iz pećnice, pre­mazati s džemom i posuti ribanom čokola­dom te pažljivo preliti ostatkom smjese. Peći još 15 – 20 minuta.

Glazura:

✦100 g čokolade za kuhanje

✦60 g margarina

Priprema: Na topao kolač izliti glazuru od otopljene čokolade i margarina.

Recept iz knjige Moji brzi kolači

Prethodni članakOdržavate li svoju motornu pilu?
Sljedeći članakPrihod hrvatskih mljekara u odnosu na prosječni prihod EU mljekara u istom razdoblju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.