Mini čokoladna fantazija

108

Tijesto (za oko 12 komada):
– 2 čvrsta jogurta (36 dag)
– 20 dag glatkog brašna
– 15 dag šećera
– 0,8 dcl ulja
– 1,5 dag kakaa
– 1 žličica sode bikarbone

Krema:
– 16 dag čokolade za kuhanje
– 4 dcl vrhnja za šlag
– 10 dag kokosovog brašna

Priprema tijesta:
Čvrsti jogurt, brašno, šećer, ulje, kakao i sodu bikarbonu miksati. Smjesom puniti ³/4 kalupe za muffine, tortice ili ramekine, prethodno premazane maslacem. Peći u pećnici zagrijanoj na 200 °C oko 20 minuta. Tortice ohladiti i vodoravno prerezati po pola.

Priprema kreme:
Čokoladu otopiti na pari i pomiješati s vrhnjem za šlag. Staviti u hladnjak da se ohladi, a ohlađeno miksati u šlag. Nanositi na jednu polovicu tortice, poklopiti drugom i sve izvana premazati kremom. Bočno uvaljati u kokosovo brašno, a gornji dio posipati ribanom čokoladom. Dobro ohladiti.

Recept iz knjige „Premium kolači – deserti i slastice“

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakMirisni cimeteki
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.