Žele:

✦1 staklenka kompota od višanja (340 g)

✦vode do 600 ml tekućine

✦60 g škrobnog brašna (gustina)

✦3 žlice šećera

Priprema: Ocijediti višnje od soka, pa soku dodati vode do 600 ml tekućine. Škrobno brašno razmutiti u 6 žlica soka pa ukuhati u ostatak soka. Miješati dok se ne zgusne, maknuti s vatre i dodati višnje. Ostaviti da se ohladi.

Prhko tijesto:

✦300 g oštrog brašna

✦1 prašak za pecivo

✦100 g šećera

✦1 vanilin šećer

✦1 jaje

✦140 g maslaca

Priprema: Pomiješati suhe sastojke za tijesto pa do­dati razmućeno jaje i omekšan maslac. Umijesiti ti­jesto i omotati ga u prozirnu foliju. Staviti u hladnjak dok se priprema nadjev.

Nadjev:

✦3 jaja

✦100 g šećera

✦1 vanilin šećer

✦500 g svježeg sira

Priprema: Pjenasto izmiksati jaja sa šećerom i vani­lin šećerom, pa dodati svježi sir. Oko 2/3 tijesta uti­snuti u kalup obložen papirom za pečenje dimen­zije 32 x 22 cm. Na tijesto staviti žele i rasporediti nadjev. Po vrhu naribati ili natrgati na sitne komadi­će tijesto. Peći na 180 °C, 40 – 45 minuta.

Recept iz knjige Kolači za sve prigode

Prethodni članakNoviji kultivari zimzelenog bilja
Sljedeći članakZimska priča
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.