Biskvit:

✦4 jaja

✦100 g šećera

✦1 vanilin šećer

✦50 ml ulja

✦30 ml vode

✦100 g glatkog brašna

✦10 g praška za pecivo

Priprema: Izmiksati bjelanjke u čvrst snijeg, uz po­stupno dodavanje šećera i vanilin šećera. Smanjiti mikser na najmanju brzinu pa dodati jedan po je­dan žumanjak, ulje i vodu. Na kraju dodati brašno pomiješano s praškom za pecivo i kratko izmiksati. Rasporediti u kalup obložen papirom za pečenje di­menzije 40 x 34 cm. Peći na 180 °C oko 15 minuta. Ohladiti i prerezati okomito na tri trake.

Preljev:

✦100 ml kuhane instant kave

✦1 žličica šećera

✦10 ml ruma

Priprema: Skuhati kavu sa šećerom. U hladno do­dati rum.

Krema:

✦500 g mascarpone sira

✦100 g šećera u prahu

✦1 žličica arome vanilije

✦300 ml vrhnja za šlag

Priprema: Miksati mascarpone sa šećerom u pra­hu i aromom vanilije. Dodati hladno vrhnje za šlag i miksati dok se ne poveže u glatku kremu. Biskvit poprskati kavom, rasporediti 1/3 kreme i ponoviti postupak s ostala dva biskvita. Dobro ohladiti i prije posluživanja posuti kakaom.

Recept iz knjige Kolači za sve prigode

Prethodni članakMakići
Sljedeći članakBaranjski kulen uz koje vino?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.