Tvrdi biskvit
– 30 dag tamne čokolade za kuhanje
– 5 dag maslaca
– 50 ml vrhnja za šlag
– 4 dag listića od badema
– 5 dag beze kore

Krema
– 1,5 kg jagoda
– 4 listića želatine
– 1 limun
– 40 dag svježeg sira
– 40 dag jogurta
– 15 dag šećera u prahu
– 400 ml slatkog vrhnja

Za tvrdi biskvit narežite čokoladu i rastopite na pari, dodajte maslac i vrhnje. Bademe prepržite i ostavite da se hlade. Beze koru smrvite i dodajte zajedno s bademima čokoladi. Smjesu stavite u kalup kojeg ste prethodno obložili papirom za pečenje, zagladite te ostavite barem sat vremena da se hladi. Za kremu očistite i prepolovite jagode, a zatim ih poredajte po tvrdom biskvitu. Stavite želatinu u vodu da omekša. Naribajte 2 žlice korice od limuna i iscijedite 3 žlice limunova soka. Svježi sir izmiješajte s jogurtom, koricom od limuna i šećerom u prahu. Zagrijte sok od limuna, te mu dodajte želatinu. Vrhnje istucite te zajedno sa želatinom dodajte smjesi od svježeg sira. Dobivenu kremu rasporedite po jagodama i nožem oblikujte. Tortu prije posluživanja ostavite barem 4 sata u hladnjaku.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOslić s povrćem
Sljedeći članak3 dana do isteka roka za podnošenje zahtjeva za izravna plaćanja
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.