Za oprašivanje biljaka u zatvorenim prostorima (staklenici i plastenici) koriste se bumbari. Zanima me nešto više o njihovoj primjeni?
Osim pčela, koje se koriste na otvorenom, u novije vrijeme se za oprašivanje biljaka u zatvorenim prostorima, kao što su plastenici i staklenici, uzgajaju bumbari koji su također prirodni oprašivači. Bumbari se koriste u oprašivanju cvjetova povrća pri uzgoju u zaštićenim (zatvorenim) prostorima kao što su plastenici i staklenici, ali i pri oprašivanju voćaka u plantažnom uzgoju. Prednosti oprašivanja pomoću bumbara, u odnosu na pčelu medaricu, su višestruke, kao let i posjećivanje cvjetova na temperaturama iznad 5 °C i pri brzinama vjetra iznad 30 km/sat, lako snalaženje u zatvorenom prostoru plastenika ili staklenika gdje u kontroliranim mikroklimatskim uvjetima mogu letjeti tijekom cijele godine, sakupljanje hrane s cvjetova bliže košnici bez obzira na njihovu privlačnost, veće tijelo prekriveno mnoštvom dlačica koje uz dulje sakupljanje hrane omogućava veći i dugotrajniji promet peluda među cvjetovima. Uz to za oplodnju cvijeta rajčice potrebne su i određene vibracije koje proizvodi tijelo bumbara. Bumbari prilikom leta u zatvorenom prostoru (ali i u prirodi) ne napadaju kao pčele kada štite košnicu pa omogućavaju rad u plasteniku i stakleniku.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSvatovske kiflice
Sljedeći članakProglašena elementarna nepogoda za Samobor i dio općina Pisarovina i Rugvica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.