Hobisti smo s 350 trsova i posipali smo pepeo ispod svakog trsa. Ostatak pepela sipamo ispod voćaka, je li to ispravno?

Općenito gledajući – niste pogriješili. Međutim, potrebno je naglasiti nekoliko činjenica. Pepeo koji nastaje izgaranjem drvenih materijala pogodan je za primjenu u poljoprivredna tla, pa tako i vinograde. Pogodan je zbog sadržaja hraniva, prvenstveno fosfora, kalija, kalcija te nekih mikroelemenata, ali i zbog svoje alkalne reakcije koja podiže pH vrijednost tla. Međutim, treba pripaziti o kakvom je tlu riječ, odnosno, njegova je primjena pogodna za kisela tla, kako bi se pH vrijednost tla približila neutralnoj. Zbog navedenog, ako je vinograd/voćnjak podignut na alkalnom tlu, nije preporučljivo dodavati pepeo kako se pH vrijednost ne bi dodatno podizala te kako ne bi došlo do otežanog usvajanja hraniva i fizioloških poremećaja na vinovoj lozi ili drugim kulturama. Svakako, ako pH vrijednost tla to dopušta, dobro je primijeniti pepeo u gotovo svim poljoprivrednim kulturama, osim u uzgoju onih koji traže kisela tla poput borovnice. Primjenom pepela u tlo vraćamo vrijedna hraniva koja bi se u protivnom nepovratno izgubila. Nakon posipanja po vinogradu/voćnjaku ili bilo kojem drugom nasadu, bitno je voditi računa o arhitekturi korijena biljke koja se uzgaja te ne posipati neposredno uz deblo jer se tamo ne nalazi korijen, već pratiti vanjske rubove krošnje voćke, odnosno odmaknuti se barem 30-ak centimetara od trsa. Poželjno je pepeo nakon posipanja po površini tla unijeti u tlo na dubinu na kojoj nalazimo korijen kako bi biljci olakšali usvajanje. To činimo iz razloga što nisu sva hraniva jednako mobilna/topiva i ne usvajaju se na jednak način. Pozdravljam i pohvaljujem primjenu pepela u nasadima, ali ne bi bilo na odmet odraditi analizu tla i utvrditi koja mu je pH vrijednost.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje