Svatko od kolega poljoprivrednika daje mi drugačije omjere i savjete za gnojenje stočnog graška. Neki govore da ga niti ne treba gnojiti. Moram li i koliko gnojiti stočni grašak?

ODGOVOR

Iako stočni grašak, kao i ostale mahunarke, zbog kvržičnih bakterija – fiksatora dušika na svom korijenu, ima mogućnost korištenja dušika iz zraka, ipak treba primijeniti određenu količinu dušika iz mineralnog gnojiva. Ukupno je za grašak potrebno primijeniti 40-80 kg/ha čistog dušika, 70-80 kg/ha fosfora i 80-120 kg/ha kalija. To je ovisno o plodnosti tla. Preporuka je 2/3 potrebne količine fosfora i kalija unijeti u tlo pri osnovnoj obradi. Preostalu količinu treba unijeti zajedno s dušičnim gnojivom prilikom predsjetvene pripreme tla.

Primjena stajskog gnojiva nije preporučljiva izravno za grašak. Zrelim stajskim gnojem bolje je pognojiti predusjev. Razdoblje korištenja visokih formi graška ovisi o odabranoj žitarici, odnosno o «nosaču», a traje 10-ak dana. Ako se smjesa graška s «nosačem» planira koristiti za proizvodnju zrna (za koncentrate) žetvu treba obaviti u punoj zriobi žitarice. Budući da grašak sazrijeva ranije u odnosu na žitarice, žetva ovisi o zriobi žitarice. Da bi se izbjegli gubitci uroda graška, za korištenje zrna i pripremu koncentrata bolje je sijati niske kultivare stočnog graška namijenjenog proizvodnji zrna („grašak zrnaš“). Grašak zrnaš sije se sam, bez nosača. Prinos zelene krme ozimih visokih kultivara graška s «nosačem» kreće se između 40 – 60 t/ha.

Prethodni članakElektrična drobilica i sjeckalica granja
Sljedeći članakŠišanje lišća mrkve
mr. sc. Tatjana Martinović, dipl. ing. agr.
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.