Svatko od kolega poljoprivrednika daje mi drugačije omjere i savjete za gnojenje stočnog graška. Neki govore da ga niti ne treba gnojiti. Moram li i koliko gnojiti stočni grašak?

ODGOVOR

Iako stočni grašak, kao i ostale mahunarke, zbog kvržičnih bakterija – fiksatora dušika na svom korijenu, ima mogućnost korištenja dušika iz zraka, ipak treba primijeniti određenu količinu dušika iz mineralnog gnojiva. Ukupno je za grašak potrebno primijeniti 40-80 kg/ha čistog dušika, 70-80 kg/ha fosfora i 80-120 kg/ha kalija. To je ovisno o plodnosti tla. Preporuka je 2/3 potrebne količine fosfora i kalija unijeti u tlo pri osnovnoj obradi. Preostalu količinu treba unijeti zajedno s dušičnim gnojivom prilikom predsjetvene pripreme tla.

Primjena stajskog gnojiva nije preporučljiva izravno za grašak. Zrelim stajskim gnojem bolje je pognojiti predusjev. Razdoblje korištenja visokih formi graška ovisi o odabranoj žitarici, odnosno o «nosaču», a traje 10-ak dana. Ako se smjesa graška s «nosačem» planira koristiti za proizvodnju zrna (za koncentrate) žetvu treba obaviti u punoj zriobi žitarice. Budući da grašak sazrijeva ranije u odnosu na žitarice, žetva ovisi o zriobi žitarice. Da bi se izbjegli gubitci uroda graška, za korištenje zrna i pripremu koncentrata bolje je sijati niske kultivare stočnog graška namijenjenog proizvodnji zrna („grašak zrnaš“). Grašak zrnaš sije se sam, bez nosača. Prinos zelene krme ozimih visokih kultivara graška s «nosačem» kreće se između 40 – 60 t/ha.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakElektrična drobilica i sjeckalica granja
Sljedeći članakŠišanje lišća mrkve
Avatar
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.