Čuo sam da su stari Dalmatinci močili bačve u more kako bi ih sol„izgrizla“ da budu čiste. Imam hrastove bačve od 100 i 150 l, koje su lani bile prazne, nisu bile pljesnive, čiste su i zasumporene, ali me zanima koliko soli treba na 100 l, te treba li sol prokuhati u manjoj količini vode i uliti u bačvu, i koliko vode treba biti u bačvi, dvije trećine ili puna do čepa?
Slikovito je pred berbu vidjeti uz morsku obalu poredane bačve pune morske vode. U staro doba to je bila redovita praksa, čak i u velikim mjestima ili gradovima. Za pranje i eventualno „liječenje“ drvenih bačvi, more se najviše koristilo zato što tada u mnogim primorskim krajevima nije bilo dovoljno slatke vode, već se ono malo prikupljene kišnice pažljivo čuvalo za važnije potrebe. Tu je bilo bolesnih bačvi koje je u manjoj ili većoj mjeri napala octikavost, zatim pljesnivih bačvi i onih u kojima je protekle sezone bilo vino s nekom bolesti ili manom. Koliko je morska voda pomagala u „liječenju“ takvih bačvi danas je teško reći, vjerojatno ne previše, iako je tada more bilo znatno čistije. Mala mjesta, pa i veći gradovi nisu imali prave kanalizacije, te je mogućnost onečišćenja, osobito kemijskim sredstvima ili fekalijama zaista bila minimalna. Vaše drvene bačve su, kako pišete, zdrave, pa ne vidimo razloga da ih pred jematvu punite morem ili vodom u kojoj je otopljena morska sol. Bolje bi bilo, ako već želite, u fazi pranja i pripreme sudova za mlado vino, vodi dodati neko enološko sredstvo koje se za ovu svrhu koristi u suvremenim podrumima.

Ivo KIRIGJIJA, dipl.ing.agr.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPoljoprivrednicima izdane prve odluke za EU novac po novim pravilima- 43 dana od zatvaranja natječaja do odobrenja projekta
Sljedeći članakKako spriječiti napad kukuruznih zlatica na kukuruzu šećercu?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.