Čuo sam da su stari Dalmatinci močili bačve u more kako bi ih sol„izgrizla“ da budu čiste. Imam hrastove bačve od 100 i 150 l, koje su lani bile prazne, nisu bile pljesnive, čiste su i zasumporene, ali me zanima koliko soli treba na 100 l, te treba li sol prokuhati u manjoj količini vode i uliti u bačvu, i koliko vode treba biti u bačvi, dvije trećine ili puna do čepa?
Slikovito je pred berbu vidjeti uz morsku obalu poredane bačve pune morske vode. U staro doba to je bila redovita praksa, čak i u velikim mjestima ili gradovima. Za pranje i eventualno „liječenje“ drvenih bačvi, more se najviše koristilo zato što tada u mnogim primorskim krajevima nije bilo dovoljno slatke vode, već se ono malo prikupljene kišnice pažljivo čuvalo za važnije potrebe. Tu je bilo bolesnih bačvi koje je u manjoj ili većoj mjeri napala octikavost, zatim pljesnivih bačvi i onih u kojima je protekle sezone bilo vino s nekom bolesti ili manom. Koliko je morska voda pomagala u „liječenju“ takvih bačvi danas je teško reći, vjerojatno ne previše, iako je tada more bilo znatno čistije. Mala mjesta, pa i veći gradovi nisu imali prave kanalizacije, te je mogućnost onečišćenja, osobito kemijskim sredstvima ili fekalijama zaista bila minimalna. Vaše drvene bačve su, kako pišete, zdrave, pa ne vidimo razloga da ih pred jematvu punite morem ili vodom u kojoj je otopljena morska sol. Bolje bi bilo, ako već želite, u fazi pranja i pripreme sudova za mlado vino, vodi dodati neko enološko sredstvo koje se za ovu svrhu koristi u suvremenim podrumima.
Ivo KIRIGJIJA, dipl.ing.agr.
