U posljednje vrijeme mnogo se govori i reklamira fermentirano mlijeko i njegovi proizvodi. O čemu se zapravo radi?
Fermentacija mlijeka jedan je od najstarijih načina konzerviranja hrane. Godišnja potražnja i proizvodnja fermentiranog mlijeka u stalnom su porastu. Prednosti su fermentiranih proizvoda u odnosu na mlijeko dulja trajnost i lakša probavljivost, a postoji široka paleta različitih okusa i funkcionalnih dodataka. Najčešće se proizvode jogurti koji se dobivaju fermentacijom specifičnim bakterijama mliječne kiseline. Bakterije mliječne kiseline fermentiraju laktozu (mliječni šećer), pri čemu nastaju mliječna kiselina i popratni produkti koji pridonose okusu fermentiranog mlijeka. Nastankom mliječne kiseline povećava se kiselost, a posljedica je grušanje kazeina (većinskog proteina mlijeka) pri čemu nastaje karakteristična konzistencija fermentiranog mlijeka. U fermentirane mliječne proizvode ubrajaju se kiselo mlijeko, kefir, jogurt, voćnoaromatizirani jogurt te mnogi probiotički fermentirani proizvodi. Jedno od najstarijih fermentiranih mlijeka je jogurt. Konzumiranje jogurta još je početkom 20. stoljeća povezano s utjecajem na zdravlje. Razvitkom proizvodnje i uvođenjem različitih dodataka jogurtima njihova se potrošnja značajno povećala te i dalje raste. Dodaci ne utječu samo na okus, već pridonose i nutritivnoj vrijednosti jogurta. Fermentirano mlijeko s probiotičkim bakterijama vrlo je popularno zbog dokazanoga pozitivnog učinka na zdravlje, jer su probiotičke bakterije sastavni dio našega probavnog sustava. Njihovom konzumacijom poboljšavamo svojstva autohtone mikroflore probavnog sustava.

G. L.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZaštićena oznaka izvornosti drniškom pršutu
Sljedeći članakBesplatno stručno osposobljavanje za korisnike Mjere 10 i 11 Programa ruralnog razvoja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.