Na etiketi boce šampanjca piše da je proizveden charmat metodama kakav je to način proizvodnje i je li taj pjenušac isti kao proizveden šampanjskom metodom?
Charmat je način proizvodnje prirodnog pjenušca, s tim da je tim postupkom bocu zamijenila veća ili manja metalna posuda (tal. autoclave, franc. boule ili cuve close). Osnovno načelo ovoga postupka sastoji se u tome da se u cisternama najčešće s dvostrukim stijenkama provodi dirigirano vrenje. Na cisternama su ugrađeni manometri, termometri i slavine, pa kada se alkoholnom fermentacijom postigne željena pretvorba saharoze, uvođenjem hladne salamure u plašt, zbog pada temperature vrenje se zaustavlja. Slijedi odvajanje od taloga i kvasca i filtriranje (ali bez dekompresije) i, dakako punjenje u boce. Cisterne su, ovisno o kapacitetu pogona, složene u baterije, pa se posao obavlja manje ili više kontinuirano; dok u prvoj cisterni tek započinje, u zadnjoj završava. Kakvoća pjenušca u usporedbi s onim po klasičnom postupku zaostaje, jer su ovime svi procesi brži pa nisu ni započele one do kraja nerazjašnjene pretvorbe kojima će se stvoriti plemeniti mirisi i okusi. Zato se pjenušci proizvedeni ovim postupcima, moraju deklarirati na etiketi boce.

J. S. dipl. ing.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKoju silažu koze smiju jesti?
Sljedeći članakZapočelo podnošenje zahtjeva za Izravnu potporu 2016.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.