Držim kuniće i mislim da su dobili šugu u ušima. Ne znam čime bi to izliječila i kakva je to bolest? Probala sam s uljem i sumporom, ali ništa od toga. Što da poduzmem?
Za pretpostaviti je da ste u pravu kada opisujete promjene u ušima kunića, odnosno da bi se moglo raditi o ušnoj šugi. Šuga je zarazna bolest koja se očituje promjenama na koži uške i jakim svrabom. Njenom izbijanju i širenju pogoduje držanje velikog broja životinja na malom, skučenom prostoru, kada je olakšan kontakt između zdravih i oboljelih kunića. Promjene se mogu proširiti i na lice, vrat i prednje noge. Bolest se najčešće unosi novom, zaraženom životinjom. Može se prenositi izravnim dodirom zdravih i oboljelih, ili pak neizravno putem zaraženog pribora. Širenju pogoduju loši uvjeti smještaja. Liječenje započinjemo skidanjem krasta prethodno omekšanih glicerinom ili tekućim sapunom. Zatim se koristi antiparazitik s akaricidnim djelovanjem u obliku vodenih i uljnih otopina ili spreja. Njima tretiramo kuniće, nastambe i pribor koji je bio u kontaktu s oboljelim životinjama. Može se koristiti i ivermektin, antiparazitik širokog spektra koji se daje potkožno u injekciji pa ga mogu davati samo doktori veterinarske medicine. Uvijek savjetujemo uzgajivačima da upale uha ne liječe na svoju ruku nego da se obrate u najbližu veterinarsku ambulantu. To je važno zato jer kraste mogu biti i zbog drugih uzroka pa je potreban pregled zvukovoda posebnim aparatom, uzimanje uzoraka i mikroskopsko dokazivanje šugaraca. U suprotnom se upala može proširiti i izazvati uginuće kunića. Nekada se šuga liječila sumporom kako ste vi opisali, ali je to danas napušteno jer postoje relativno jeftini i puno učinkovitiji preparati. U suzbijanju bolesti naglasak trebamo staviti na novonabavljene kuniće kojima treba pažljivo pregledati uši, a svakako ih je poželjno staviti i u karantenu. Dobro je u redovitim vremenskim razmacima pregledavati uši svim kunićima. Ako kod pojedinih životinja utvrdimo šugu, odmah iz izdvajamo i liječimo, a njihove kaveze i opremu očistimo i dezinficiramo. Prostirku iz kaveza i prljavštinu spaljujemo.

Kruno LAŽEC, dr. vet. med. 

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNewsletter 15/2016
Sljedeći članakPrilog broja: Uzgoj mesnih pasmina kunića
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.