Danas gotovo u svakom bezalkoholnom piću, slasticama, kremama i ostalim zaslađenim proizvodima nalaze se umjetna sladila. Jesu li ona potpuno neškodljiva za ljudsko zdravlje?
Umjetna sladila su sintetskog, ali mogu biti i prirodnog podrijetla, sva su više ili manje slađa od šećera, ali za razliku od njega nemaju (ili imaju zanemarivu) energetsku vrijednost. Osobina umjetnih sladila da nemaju kalorija, a daju osjet slatkoće učinila ih je planetarno popularnim. Nalaze se u brojnim pićima, slasticama, sladoledima, kremama, čak ih se nađe i u juhama, pa su postali neizostavni dio “light” proizvoda koji “ne debljaju” zato jer umjesto šećera sadrže umjetna sladila. Tko su toliki potrošači “light” proizvoda i, općenito, umjetnih sladila? Bolesnici od šećerne bolesti su “sudbinski“ vezani za njih, ali preporuku da uzimaju umjetna sladila dobivaju od liječnika i oni koji imaju povišene masnoće u krvi kao i oni koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu i paze na svaku kaloriju. I stomatolozi nas uvjeravaju da će se karijes izbjeći redovitim pranjem zubi i što kraćim zadržavanjem šećera na zubnim površinama. No najveći broj potrošača nisu bolesni, nego zdravi ljudi, normalne težine koji takvima žele i ostati. Oni su u pravilu tjelesno aktivni, izbjegavaju stresne situacije, paze ne težinu, a prema tome i na pravilnu prehranu. Shvaćaju da je šećer “zavodnik” bez ikakvih prehrambenih kvaliteta, osim energetske, pa ga izbjegavaju. Želju pak za slatkim mogu zadovoljiti najlakše umjetnim sladilima.

Dr. Vera Duić Pribičević

Prethodni članakMalim poljoprivrednicima do sada isplaćeno 23 milijuna kuna iz Programa ruralnog razvoja
Sljedeći članakTužba za stjecanje prava dosjelošću
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.