Pčelarstvo pitanje br. 12

15

Med od uljane repice nema trgovačku vrijednost kao ostale vrste, međutim pčelari svake godine sele pčele na pašu na repicu. Kolika je njegova vrijednost?
Uljane repice (Brassica L.) spadaju u red krstašica i sve su medonosne biljke. Postoje ozime i jare uljane repice. Ozime repice siju se u kolovozu i cvatu u travnju pa znaju stradati od proljetnih mrazeva. Jare sorte cvatu nešto kasnije i slabije mede od ozimih. Uzgajaju se kao stočna hrana ili kao sirovina za proizvodnju ulja. Sjemenke se još koriste u mješavinama zrnja za ishranu ptica ili ribičkim mamcima. U posljednje vrijeme ulje dobiveno od uljane repice dobiva na značenju kao jedna od zamjenica naftnih derivata, “biodizel” ili se koristi kao biorazgradivo ulje za podmazivanja (npr. lanaca motornih pila). Zbog toga su lijepa žuta polja uljane repice sve prostranija. Cvatnja uljane repice traje oko 3 tjedna i u jako povoljnim vremenskim prilikama pčele mogu sakupiti i do 20 ili čak 30 kg meda za vrcanje. Ako prilike nisu tako izuzetne da bude meda za vrcanje pčele se u pravilu na njemu dobro razviju. Med od uljane repice je svijetlo žut, a nakon vrcanja poprima sivkastu boju. Okusom podsjeća na repičino ulje. Nakon vrcanja vrlo se brzo kristalizira te spada u lošije vrste meda. Zbog toga nema ekonomsku važnost kao samostalan proizvod već je vrlo bitan za proljetni razvoj pčelinjih zajednica i najčešće selećim pčelarima omogućava dobivanje jakih zajednica koje odlično mogu iskoristiti predstojeće glavne paše, a bez dodatnog prihranjivanja i na neki drugi način “umjetnog” poticanja razvoja zajednica.

Dr. Kruno LAŽEC

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 71
Sljedeći članakStočarstvo pitanje br. 15
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.