Mnogo se reklamiraju proizvodi izrađeni na bazi propolisa ili uz njegov dodatak. U čemu se sastoji njegova vrijednost i kakva su mu svojstva?
Propolis se koristi sam ili u mješavini s medom i drugim pčelinjim proizvodima. Služi za vanjsku i unutarnju upotrebu. Za vanjsku primjenu koriste se masti koje sadržavaju 10% propolisa i služe za pospješivanje zacjeljivanja rana, ogrebotina, žuljeva i opeklina. Propolis se pokazao i kao dobar antiseptik usne šupljine kod paradentoze. Ako ga uzimamo samog, najjednostavnije je nekoliko kapi staviti na kocku šećera i pričekati nekoliko minuta da ishlapi alkohol. Takvu kocku zatim polako otapamo u ustima. U suradnji s liječnikom propolis možemo koristiti za liječenje u dermatologiji, ginekologiji, stomatologiji, liječenju dišnoga i probavnog sustava. Uspješna je i primjena propolisa u veterini kao antiseptika za rane. Propolis ima široka ljekovita svojstva. Djeluje protiv bakterija, gljivica, virusa, parazita, protuupalno, imunostimulacijski, antialergijski i antioksidacijski. U organizmu potiče procese neutraliziranja slobodnih radikala i otrova. Provode se i istraživanja o njegovu protutumorskom djelovanju, kao i sprječavanju neurodegenerativnih bolesti. Osim ovih učinaka, utvrđeno je da propolis onemogućava rast protozoa, ubrzava rast i sraštavanje kostiju, stimulira enzimske aktivnosti i regenerativno djeluje na meka tkiva. Djeluje i senergistički s nekim antibioticima i do sto puta pojačava njihov bakteriostatski učinak. U posljednje vrijeme proizvodi se nativni propolis. Riječ je o propolisu dobivenom bez kemijske ekstrakcije otapalima. Sadržava čisti propolis sa svim aktivnim tvarima, a može ga se pronaći u ljekarnama.

Dr. Kruno LAŽEC

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVinogradarstvo pitanje br. 44
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 226
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.