Zašto se uopće koriste dimilice u pčelarstvu?

ODGOVOR

Prije samog pregleda uobičajeno je pčele blago podimiti, jer kad se pčele podime, počnu sisati med iz stanica te se tada s njima može puno lakše raditi. Sisanjem meda pune medni mjehur i trbušnu šupljinu te postaju teže i tromije. Povećani zadak teže savijaju za ubadanje pa zbog toga i manje ubadaju. Za dimljenje na malim pčelinjacima najbolja je dimilica s kožnim mijehom. Za gorivo se preporuča upotrebljavati suhu hrastovu ili bukovu gljivu (tzv.gubu).

Osim nje dobri su i osušeni duhan (zajedno sa stabljikom), suho natrulo drvo, češeri crnogorice, te stare pamučne krpe ili jutene vreće koje se prije paljenja zamotaju u valjak. Postoje i gotovi pripravci koji služe za dugotrajnu proizvodnju dima. Dimilica bi trebala imati i produženi kljun za tretiranje dimnim pripravcima protiv varoze.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKoliko dugo pčela živi?
Sljedeći članakŠtetne trave za konje
Kruno Lažec, dr. vet. med.
Rođen je u Zagrebu gdje završava svoje redovno školovanje i Veterinarski fakultet. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva, i povremeni predavač u pčelarskim udrugama. Rođen je 1967. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu i srednju školu te Veterinarski fakultet. Pčelarstvom se, uz oca, bavi od ranog djetinjstva do početka Domovinskog rata. Odsustvo s pčelinjaka zbog ratnih zbivanja smanjuje broj košnica do simboličnog broja. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva i nešto manje iz kunićarstva koji su objavljivani u nekoliko časopisa i kao prilog dnevnim novinama. Stručni je recenzent jedne knjige i povremeni predavač u pčelarskim udrugama.