Možete li objasniti zašto pčela ugiba nakon uboda čovjeka?

ODGOVOR

Žalac imaju samo matice i radilice. On služi pčelama za obranu, a kad nije u funkciji pokriven je desetom leđnom i trbušnom ljuskicom. Sastoji se od preoblikovanih ljuskica jedanaestog i dvanaestog kolutića, a završava s dvije žalačne iglice koje na svojem zašiljenom kraju imaju zupce vrškom okrenute prema naprijed. U prvotnih kukaca žalac je bio leglica (aparat za polaganja jajašaca) koji imaju ženke mnogih kukaca. U izravnoj vezi sa žalcem je otrovna žlijezda kod pčela. Smještena je ispod crijeva u stražnjem dijelu šupljine zatka. Sastoji se od tanke više puta savijene cijevi koja se u svojem prednjem dijelu razdjeljuje u dvije cijevi.

Na stražnjem kraju žlijezda se proširuje u veliki mjehur u kojem se sakuplja otrov. Otvor žalačne žlijezde smješten je u prednjem dijelu žalačnog žlijeba. Jako mlade pčele ne proizvode otrov, a one starije od 20 dana prestaju s njegovom proizvodnjom. Ipak, u mjehuru otrovne žlijezde on ostaje sačuvan. Kad pčela želi ubosti usmjeri zadak prema dolje, a vršak žalca na mjesto uboda. Žalačne iglice počinju se pomicati jedna uz drugu (kao dvije pilice), a zupci im prodiru sve dublje u kožu. Za vrijeme uboda otrov teče u ubodeno mjesto.

Ako pčela ubode drugu pčelu ili kukca bez problema će izvaditi svoj žalac zbog tvrdog hitinskog oklopa ili ljuskice. Ako ubode čovjeka ili životinju s elastičnom kožom ne može (zbog zubaca) izvaditi žalac. Pčela se nastoji osloboditi, ali to joj uspijeva tek kada se žalac odvoji od tijela i sa sobom povuče otrovnu žlijezdu i dio crijeva. Nakon toga ona vrlo brzo umire.

Prethodni članakMane sireva i mliječnih proizvoda
Sljedeći članakInfestacija mačaka buhama i glistama
Kruno Lažec, dr. vet. med.
Rođen je u Zagrebu gdje završava svoje redovno školovanje i Veterinarski fakultet. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva, i povremeni predavač u pčelarskim udrugama. Rođen je 1967. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu i srednju školu te Veterinarski fakultet. Pčelarstvom se, uz oca, bavi od ranog djetinjstva do početka Domovinskog rata. Odsustvo s pčelinjaka zbog ratnih zbivanja smanjuje broj košnica do simboličnog broja. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva i nešto manje iz kunićarstva koji su objavljivani u nekoliko časopisa i kao prilog dnevnim novinama. Stručni je recenzent jedne knjige i povremeni predavač u pčelarskim udrugama.