Kako u peradnjaku pravilno postaviti armaturnu mrežu protiv lisica?

ODGOVOR

Suočeni sa znatnim gubicima prouzročenim od strane lisica i kuna, uzgajatelji su otkrili iznenađujuće efikasnu metodu odbijanja ovih grabežljivaca. Radi se o armaturnoj mreži za učvršćenje betonske glazure kojom okružuju svoje ispuste i nastambe. Naime, kune kao i lisice nikad ne hodaju po mrežastim podlogama koje se kod hodanja tresu ili savijaju. One takvu podlogu instinktivno vide kao opasnu. Mreže za glazuru izrađuju se od žice debljine 2,0 mm, otvora oka 50 x 50 mm, u dimenziji 1000 x 2000 mm. Kod većih otvora oka šape grabežljivaca bi promašile žicu. Kod manjih bi jednostavno pretrčali preko nje i željeni rezultat bi izostao.

Kako bi se osigurala potpuna zaštita ovom metodom potrebno je položiti mrežu oko peradnjaka, unutar i izvan ispusta; na izlazima, na ravnom krovu volijere i na mjestima gdje se vidi najviše tragova ili izmeta grabežljivaca. Mreža postavljena direktno s jedne i druge strane ograde sprječava penjanje preko ili potkopavanje ispod ograde. Lagano položena mreža na ispustima propast će neprimjetno u travu. Perad će bez ikakvih poteškoća hodati preko nje i nestat će ogoljele površine u travi nastale čeprkanjem. Može se kazati da mreža pruža potpunu zaštitu za travu na ispustu. Podrazumijeva se da se prilikom košnje trave mreža mora maknuti i ne smije se nikad čvrsto gaziti po njoj kako bi se zadržala elastičnost, a time i osigurala njezina funkcija. Stoga se preporuča podizanje i lagano spuštanje mreže nakon hodanja po njoj.

Prethodni članakZdravo kobilje mlijeko
Sljedeći članakČaj od bijelog gloga
Darko Petanjek
Rođen je 1962. godine u Zagrebu. Praktično i teoretski bavi se avikulturom, ornitologijom i problematikom održivog razvoja. Na tu temu je od 1987. godine do danas objavio više od 300 članaka i nekoliko stotina fotografija u raznim časopisima i dnevnom tisku. U Gospodarskom listu piše od 1999. godine. Autor je dvije knjige o papigama, koautor Zelene knjige izvornih pasmina Hrvatske i publikacije Posavska guska/Posavina goose. Godine 1984. postao je suradnikom Zavoda za ornitologiju HAZU a 1996. dobiva međunarodni certifikat za dizajn bioloških cjelina. Uredio je tri knjige iz područja bioagrikulture.