S obzirom na to da se često govori kako je kiseli kupus iznimno zdrav, zanimaju me informacije zašto je zanimljivo koristiti i saditi kupus?

ODGOVOR

Iako se kiseljenjem kupusa stvara vitamin B12, iznimno potreban našem organizmu za sve procese stvaranja crvenih krvnih stanica i održavanje optimalnih razina željeza u organizmu, i svježa verzija ove namirnice nudi puno dobrobiti organizmu. Kupus je niskokalorično povrće koje sadrži masne kiseline i ljekovite sumporne tvari koje štite od razvoja zloćudnih bolesti.

Može se koristiti i kao oblog kod bolova u crijevima, želucu ali i povišene temperature. Sadrži vrlo malo kalorija. Kupus raste bilo gdje ga se posadi dokle je tlo bogato i vlažno. Postoji više od sto vrsti kupusa u svijetu, a najpoznatiji su zeleni, crveni i savojski kupus. Sadi se i raste od ljeta do kasne jeseni. Ljubičasti kupus je pravi rudnik vitamina C i K. Vitamin C važan je u oblikovanju kolagena, bjelančevine koja daje glatku, gipku put i održava zdravim krvne žile kože.

Također pomaže čišćenju kože od npr. prištića. Varivo od kupusa je davno bio glavni način prehrane u siromašnim obiteljima jer je dostupna namirnica i sadrži potrebne vitamine i minerale za održavanje zdravlja. Miris kuhanog kupusa nije svima najdraži, a stvara se zbog sumporovodika koji isparava kuhanjem. Kupus se ne bi trebao kupovati već narezan jer tako iz njega nestaje vitamin C, bez obzira kako je pakiran. Kupus se jede svježe narezan ili kuhan. Kupus se sastoji od gotovo 90 posto vode. Nema masnoća te je jedan od najboljih izvora vlakana (topivih i netopivih) uz već spomenute vitamine. Flavonoidi koji se nalaze u kupusu su iznimno važni u borbi protiv upala. Jedna šalica narezanog kupusa sadrži 33 posto dnevne preporučene doze vitamina A

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakBolesne jagode u uzgoju
Sljedeći članakPoziv školama za sudjelovanjem na izložbi „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati“
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.