Pročitao sam u Gospodarskom kalendaru temu pod naslovom sadnja krumpira. Nabrojane su sorte Adora, Desiree, Jaerla, Bintije itd. Koriste li se i prodaju još te navedene sorte krumpira, jer postoje i novije?

ODGOVOR

Članak kojeg spominjete objavljen je krajem 2022. g., u izdanju Gospodarski kalendar 2023, a napisan je temeljem podataka iz stručne literature, kataloga sjemenskih kuća i osobnog iskustva autora. U pravu ste da se u tekstu navode i neke starije sorte koje danas nemaju velik ekonomski značaj. No, značajne su za male proizvođače i hobiste i upravo zbog toga ih pojedine sjemenske kuće i poljoljekarne i dalje imaju u ponudi, iako su danas na tržištu dostupne novije i kvalitetnije sorte, selekcionirane za određenu namjenu (kuhanje, prženje, salatu, preradu ili dugotrajno skladištenje). Sigurno znate da npr. sorta ‘Desiree’ koja se danas može naći na tržištu nije ista kao prije 10 ili 20 godina. Zbog čega?

Zato što sjemenske kuće usporedno s razvojem novih sorti i hibrida oplemenjuju i poboljšavaju starije, dobro prihvaćene i raširene sorte. Starijim sortama se poboljšava otpornost na nove sojeve najvažnijih bolesti, poboljšava se tolerantnost na napad štetnika, poboljšava se otpornost na stresne uvjete uzgoja, prvenstveno niske temperature te sušu i visoke temperature. Na svakom osobno, bilo velikom ili malom proizvođaču ili hobistu koji ima posađeno 50-ak gomolja je da odluči što će uzgajati na svojoj površini. Hoće li to biti stara i provjerena sorta ili nešto novo što tek treba pronaći svoje mjesto na polju, tržnici ili u kuhinji. Osim kod krumpira, starije sorte kod drugih vrsta povrća (npr. rajčica ‘jabučar’ ili ‘volovsko srce’, paprika ‘botinečka žuta’ ili ‘slonovo uho’, lokalni ekotipovi češnjaka itd.) imaju još veći značaj i mogu se naći u gotovo svakom povrtnjaku. Upravo zbog njihovog značaja za male proizvođače i ekološku proizvodnju postoje programi očuvanja starih sorti.

Prethodni članakUkidanje mjere – što dalje?
Sljedeći članakOrezivanje kivike
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.