Primjećujem sušenje stabljika niskog graha „črešnjevca” (Lingua fuoco). Na toj parceli, a niti jednoj bližoj grah nije bio uzgajan desetljećima. Radi li se tu o nekrozi korijenova vrata (Rhizoctonia solani) koja je zahvatila biljke i radi iznimno vlažnog proljeća?

ODGOVOR

Iz priloženih fotografija sumnja pretplatnika da je usjev graha “črešnjevca” (Lingua fuoco) zaražen uzročnikom nekroze korijenova vrata (Rhizoctonia solani) je vjerojatno ispravna. Uzročnik je jedan od najčešćih patogenih zemljišnih mikroorganizama, Rhizoctonia solani, čija je pojava i štetnost izražena jedino u prohladno-vlažnom razdoblju. Napadnut je korijenov vrat ili korijen na kojem su vidljive crvenkasto-smeđe udubljene pjege koje mogu “prstenovati” ili okružiti stabljiku. Zaražene biljke zaostaju rastom ili propadaju. Gospodarske su štete najveće ako su zaražene mlade biljke u početnom rastu i razvoju, uz moguće potpuno propadanje usjeva. Starije biljke su otpornije, te uz vidljiv zastoj u rastu bilježimo i manje urode.

Iz iskustva znamo da zemljišna gljivica Rhizoctonia solani ima vrlo široki krug domaćina. Tako niti pridržavanje plodoreda nije jamstvo da u prohladno-vlažnim uvjetima osjetljivi usjevi i sorte neće biti jače zaraženi. U 2021. sezoni tijekom zadnje dekade mjeseca travnja i čitavi mjesec svibanj u mnogim su kontinentalnim područjima naše zemlje bili iznadprosječno prohladni i vlažni (kišoviti). Stoga pojačanu štetnost od gljivice već primjećujemo u nekim usjevima (sortama) (npr. krumpir). Prskanje nadzemnih organa graha dopuštenim fungicidima ne daje nikakvu zaštitu protiv zemljišnih uzročnika bolesti. One napadaju podzemne (prizemne) biljne organe, a naročito kad biljke već pokazuju simptome.

U praksi smo više godina na različitim povrtnim usjevima (npr. krumpir, mrkve, celer, rajčica) preventivno prije ili tijekom sadnje koristili antagonističke mikroorganizme (npr. Trichoderma, Glomus, Bacillus i sl.), te je naknadno u usporedbi s nezaštićenim usjevima postignuta zadovoljavajuća djelotvornost. Naime, od početka novog milenija moguća je nabava i primjena “mikrobioloških stimulatora”. Oni su u formi granulata ili u vodi topljivih formulacija koja se koriste za tretiranje zemljišta ili usjeva.

U brojnim pokusnim istraživanjima i primjenom u hortikulturnom uzgoju dokazana je njihova dobra postrana djelotvornost na zemljišne uzročnike bolesti i tzv. “multicikličke” patogene koji napadaju nadzemne biljne organe. Premda nisu registrirana u postupku ocjene i odobrenja prema kriterijima za sredstva za zaštitu bilja, posjeduju određenu biološku učinkovitost (isključivo preventivno, odnosno koriste se ranije nego očekujemo uvjete za zarazu, te prije pojave tipičnih simptoma bolesti).

Ovi pripravci umanjuju i negativne stresne situacije na biljne usjeve. Npr. niske ili visoke temperature, fitotoksičnost kemijskih sredstva za zaštitu bilja, regeneracija nakon tuče i slično. Važno je u prvih mjesec dana od sjetve graha primijeniti granulate. Ili zalijevanjem, ili “kap po kap”. Barem 2-3 puta pripravke Trifender Pro u paprici te Trianum G, Tiffi, BioLife, Ekstrasol ili Pro-Bac općenito u povrtlarskim kulturama.

Nažalost, pretplatnik ne može liječiti već zaraženi usjev graha napadnut zemljišnim uzročnikom bolesti (Rhizoctonia). U narednim ciklusima proizvodnje graha preporučujemo preventivno tretiranje zemljišta prije sjetve (uz inkorporaciju na dubinu sjetve) ili primjenu granuliranih mikro-bioloških pripravaka tijekom sjetve graha.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZašto osoba u samoizolaciji ne smije voziti traktor?
Sljedeći članakSuho lišće lovora u kompost – da ili ne?
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.