Nedavno su se pojavile rupice na kupusu, ne znam koji bi mogao biti uzrok?

ODGOVOR

Iz fotografija je vidljivo da buhači napadaju kupus na čijem tkivu je mnogo sitnih rupica. Štetnici se na poljima kupusnjača svake godine javljaju u vrlo jakom intenzitetu. Tako je uzgoj suvremenih hibrida ili autohtonih sorata nemoguć bez pravovremene primjene insekticida.

Višegodišnjim redovitim zdravstvenim pregledima usjeva i poljskim pokusima uočene su značajne ekonomske štete od sljedećih nametnika na kupusu: (1) kupusna muha (Delia radicum); (2) kupusni buhači (Phyllotreta spp.); (3) kupusna brašnena lisna uš (Brevicoryne brassicae); (4) kupusne stjenice ili “ciganke” (Eurydema spp.); (5) duhanov trips (Thrips tabaci) i štetne gusjenice (6a) velikog kupusnog bijelca (Pieris brassicae); (6b) kupusnog moljca (Plutella xylostella); te (6c) gusjenice povrtnih i kupusnih lisnih sovica (Mamestra, Autographa). Lokalno se još pojavljuju štete od kupusne nematode (Heterodera cruciferae) i poljskih glodavaca (npr. hrčak, divlji zec i dr.).

Neke štetnike moramo suzbijati isključivo preventivno (prije vidljivih šteta), naročito ličinke kupusne muhe i gusjenice sovica. Najčešće mjere kemijske ili biološke zaštite kupusnjača sastoje se od čestih i brojnih prskanja s razmacima 5-15 dana. Kupusni buhači su mali kukci, čvrsta tijela (kornjaši), veliki svega 1,5-3 mm, sjajno-crni, tamno-plavi ili tamno-zeleni. Neke su vrste jednobojne, a neke imaju žutu uzdužnu prugu na svakom pokrilju. Štete prave odrasli kukci izgrizajući brojne okrugle rupice u lišću, koje se za jačeg napada spajaju, pa cijeli list može biti izgrizen. Vrlo su česti za sunčana, vrućeg i suhog razdoblja, a najveće štete prave na mladim biljkama.

Kasniji napad na već razvijene biljke umanjuje tržnu vrijednost. Pokrivanje posebnim mrežama koje propuštaju svjetlo, a sprječavaju ulaz štetnicima jedna je od nekemijskih mjera zaštite. Suzbijanjem treba započeti čim se primijete prve štete, jer za sunčana i vrućeg razdoblja buhači u svega nekoliko dana prave velike štete. Neki insekticidi učinkoviti na buhače navedeni su u tablici.

U ekološkom uzgoju mogu se koristiti botanički ili biljniinsekticidi (npr. Abanto, Asset, Krisant, Pyregardi dr.). Još neki insekticidi za suzbijanje štetnika na nekim kupusnjačama koji su djelotvorni i na kupusne buhače: Fastac 10 EC, Cythrin Max, Decis 2,5 EC, Decis 100 EC, Karate Zeon, Mospilan SG.

Prethodni članakMahune ne daju plod
Sljedeći članakZašto otpadaju plodovi kaki jabuke?
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.