U zadnje vrijeme listove i plodove rajčice zahvatila je neka bolest. Lišće se uvija i žuti, a plodovi nisu jednolične boje. Šaljem fotografije te molim za mišljenje.

ODGOVOR

Na zaprimljenim slikama biljaka rajčice nema tipičnih simptoma neke od poznatih patoloških bolesti. Pretpostavljam da pretplatnik uzgaja navedene rajčice na otvorenom, a iste pokazuju znakove uvijanja i žućenja lišća. Na zelenim se plodovima rajčice s jedne strane pojavljuje palež.

Uvijanje lišća rajčice prema srednjoj žili i naknadno žućenje je česta pojava koju srećemo u praksi. Obično ove neželjene promjene na lišću počinju od donjih etaža rajčice prema gornjim. Javlja se kad su uvjeti asimilacije dobri, ali je slabo zametanje plodova. Tada u lišću raste sadržaj škroba i šećera, pa kao posljedicu vidimo uvijanje (leaf roll) i promjenu boje (žućenje). Sunčani palež plodova se javlja pri uzgoju rajčice na otvorenom. Međutim, isto vidimo i na rubnim biljkama rajčice uzgajanim u plastenicima (naročito s jugo-zapadne strane objekta). Plodovi izloženi visokim temperaturama (>30°C) i štetnom UV zračenju ne formiraju crveni pigment, već se razvijaju nekrotične promjene svjetlije boje.

Prošlog i ovog su proljeća zbog epidemije Covid-19 mnogobrojni vlasnici manjih okućnica i vrtova sijali i sadili povrće nešto više nego prosječnih sezona. Često se događa da vlasnici manjih vrtova uz okućnice pritom nabavljaju hibridne presadnice rajčice (F1). One su primarno namijenjene uzgoju u zaštićenom prostoru. Ove su sezone tijekom svibnja, lipnja i srpnja bile česte oscilacije između najviših dnevnih i najnižih noćnih temperatura. To nepovoljno utječe na oplodnju i formiranje optimalnog broja plodova rajčice.

Stoga ne čudi učestala pojava žućenja i uvijanja lišća te palež plodova rajčice od visokih temperatura. Valja izbjegavati hobi uzgoj hibrida rajčice na otvorenim gredicama u vrtovima. Oni su primarno namijenjeni profesionalnom uzgoju u zaštićenim prostorima. Zasjenjivanje biljaka i primjena mikrobioloških pripravaka (fizioloških bio-stimulatora) u početnim stadijima rasta i razvoja biljaka rajčice može umanjiti ove neželjene promjene.

Prethodni članakKako kupovati pesticide bez iskaznice?
Sljedeći članakZbog koje bolesti trešnje i povrće ne uspijevaju?
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.