Htio bih prodati česticu koju imam u mirnom posjedu i koristim kao voćnjak. Kupio sam ju prije više od deset godina, ali nikad nisam upisao u zemljišne knjige. Imam ugovor s prethodnim vlasnikom koji je umro. Njegov sin je na drugom kraju svijeta i ne mogu doći do njega, a na njega sad glasi ta čestica. Mogu li se upisati u zemljišne knjige na temelju ugovora s prethodnim vlasnikom?

ODGOVOR

Pravo vlasništva nekretnina stječe se upisom u zemljišne knjige. Pravo vlasništava na nekretninama može se steći na temelju nekog pravnog posla; odluke suda ili nekog drugog tijela; nasljeđivanjem i na temelju zakona. Ugovor o kupoprodaji nekretnine treba ispunjavati sve propisane opće i posebne pretpostavke da bi se na temelju istog moglo upisati pravo vlasništva u zemljišnim knjigama. Upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama pokreće se podnošenjem prijedloga za upis nadležnom općinskom sudu (zemljišno knjižnom sudu) na području kojeg se nalazi nekretnina koja je bila predmet kupoprodaje. Prijedlog se podnosi sudu elektronički putem javnog bilježnika ili odvjetnika, neposredno sudu ili putem pošte. 

Za upis prava vlasništva plaća se pristojba. Ako se prijedlog za upis prava vlasništva ne podnese u roku od 60 dana od dana stjecanja uvjeta za upis; obračunava se pristojba u peterostrukom iznosu. Za elektroničko podnošenje prijedloga za upis (putem javnog bilježnika ili odvjetnika) plaća se pristojba u iznosu umanjenom 50 % u odnosu na propisanu sudsku pristojbu. Ugovor o kupoprodaji nekretnine ne ispunjava sve propisane opće i posebne pretpostavke da bi se na temelju istog moglo upisati pravo vlasništva u zemljišnim knjigama. Zato je potrebno u nadležnom općinskom sudu pokrenuti postupak u kojem se utvrđuje pravo vlasništva. Vlasništvo se upisuje na temelju odluke suda.

Ako je prodavatelj preminuo potrebno je provjeriti je li iza njega proveden ostavinski postupak i tko su nasljednici. Ako ne znamo gdje nasljednici žive sud im može postaviti privremenog zastupnika. On tu dužnost vrši sve dok se stranka ili njezin punomoćnik ne pojave pred sudom. Troškove privremenog zastupnika u pravilu predujmljuje osoba koja je pokrenula postupak.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPridružite se konferenciji “Lokalne demografske i razvojne mjere”
Sljedeći članakKad nastupa zastara za račun?
Avatar
Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od prosinca 1994. godine do veljače 2018. godine radila je kao odvjetnica u Križevcima te se pretežno bavila obveznim, trgovačkim, ovršnim, obiteljskim, nasljednim, radnim i upravnim pravom. Veliko iskustvo stekla je na području zemljišno-knjižnog i vlasničkog prava. Dugi niz godina bila je članica Upravnog odbora Odvjetničkog zbora Koprivničko-križevačke županije. Završila je edukaciju za izmiritelja u Hrvatskoj udruzi za mirenje u Zagrebu 2012. godine. Edukaciju za Voditelja izrade i provedbe projekata financiranih iz Europskih fondova završila je 2014. godine, što joj omogućava obavljanje konzultantskih poslova u tom području. Sada je zaposlena u Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske, u pravnom sektoru.