U Općini je raspisan natječaj za zakup poljoprivrednog zemljišta. Odlukom o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja dodijeljena mi je katastarska čestica. Trenutno se još čeka suglasnost Ministarstva poljoprivrede. Međutim, informacijama kojima raspolažem, suglasnost neće biti donesena do veljače sljedeće godine. Ugovor o zakupu do tada neće biti potpisan.

Zemlja koja mi je dodijeljena ne obrađuje se jer je  Ugovor o zakupu raskinut zbog stečaja pravnog subjekta. Poznato mi je da lokalna samouprava može s dosadašnjim zakupnikom produljiti Ugovor o zakupu na jednu godinu, odnosno do skidanja usjeva. Koji su uvjeti kad je Ugovor raskinut zbog stečaja pravnog subjekta? Može li lokalna samouprava raspisati natječaj za zakup na jednu godinu ili ostaviti poljoprivredno zemljište neobrađeno dok se ne dobije suglasnost Ministarstva?

ODGOVOR

Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske raspolaže se na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, broj 20/18., 115/18. i 98/19.) i drugih pripadajućih propisa. Zakup poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu jedan je od oblika raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. Poljoprivredno zemljište u državnom vlasništvu daje se u zakup putem javnog natječaj. Njega provode jedince lokalne samouprave na čijem se području zemljište nalazi.

Ako je zemljište o kojem pišete bilo predmet javnog natječaja sve dok se postupak javnog natječaja ne dovrši to zemljište ne može biti i predmet nekog drugog oblika raspolaganja. Odluku o izboru najpovoljnije ponude za zakup donosi općinsko ili gradsko vijeće. Odnosno, Gradska skupština Grada Zagreba na prijedlog Povjerenstva za zakup na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države ako je riječ o Zagrebu. Jedinice lokalne samouprave Odluku dostavljaju na prethodno mišljenje županiji i suglasnost Ministarstvu.

Ministarstvo je dužno dati suglasnost u roku od 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije. Odnosno, u istom roku odbiti davanje suglasnosti s obrazloženjem. Ako Ministarstvo poljoprivrede da suglasnost na Odluku, općinski načelnik, odnosno gradonačelnik u ime Republike Hrvatske i podnositelj ponude sklapaju ugovor o zakupu. Nacrt ugovora o zakupu se prije potpisivanja dostavlja na prethodno mišljenje o pravnoj valjanosti županijskom državnom odvjetništvu na čijem se području nalazi poljoprivredno zemljište. Ako Ministarstvo poljoprivrede odbije davanje suglasnosti na Odluku o izboru najpovoljnije ponude javni natječaj se ponavlja.

Jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb mogu sklopiti ugovor o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na zahtjev fizičke ili pravne osobe i to s dosadašnjim korisnicima kojima su istekli ugovori i koji su u mirnom posjedu zemljišta. Ugovor se sklapa na rok do dvije godine, odnosno do sklapanja ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta, odnosno drugog oblika raspolaganja. Prethodno mišljenje o pravnoj valjanosti nacrta ugovora daje nadležno županijsko državno odvjetništvo.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUlazak u posjed i pozivanje mjernika
Sljedeći članakNije stigla iskaznica, što poduzeti?
Avatar
Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od prosinca 1994. godine do veljače 2018. godine radila je kao odvjetnica u Križevcima te se pretežno bavila obveznim, trgovačkim, ovršnim, obiteljskim, nasljednim, radnim i upravnim pravom. Veliko iskustvo stekla je na području zemljišno-knjižnog i vlasničkog prava. Dugi niz godina bila je članica Upravnog odbora Odvjetničkog zbora Koprivničko-križevačke županije. Završila je edukaciju za izmiritelja u Hrvatskoj udruzi za mirenje u Zagrebu 2012. godine. Edukaciju za Voditelja izrade i provedbe projekata financiranih iz Europskih fondova završila je 2014. godine, što joj omogućava obavljanje konzultantskih poslova u tom području. Sada je zaposlena u Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske, u pravnom sektoru.