Kupio sam zemljište koje se nalazilo uz put, uski, ali dovoljan za prolazak automobila, a drugi put služio mi je kao pomoć prilikom ulaska u dvorište. Predsjednik mjesne zajednice dao je izjavu da taj put nitko ne koristi i lancem su ga zatvorili. Žalio sam se na općinu i dobio odgovor da mi nitko neće onemogućavati ulaz u dvorište, međutim dogodilo se suprotno. Općinski sud u Zadru donio je rješenje da se moja žalba odbija. Na rješenje suda žalio sam se preko odvjetnika koji nije spomenuo glavni problem, a to je da su navedeni put proglasili nepotrebnim i poklonili ga novoj vlasnici, a da mene nisu niti kontaktirali. Što još mogu učiniti?

S obzirom da ne raspolažem svim potrebnim podacima o postupku koji vodite na sudu, nemam podatke o kojoj se kategoriji ceste/puta radi, niti tko je zemljišnoknjižni vlasnik puta/ceste. Osvrnut ću se na dio zakonodavnog okvira kojim je uređeno pravo korištenja puteva/cesta kao javnog dobra u općoj uporabi, a koji vam mogu biti od pomoći.  Zakonom o cestama (,,Narodne novine“, broj 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19.) uređen je pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta, način korištenja javnih cesta i nerazvrstanih cesta, razvrstavanje javnih cesta, planiranje građenja i održavanja javnih cesta, upravljanje javnim cestama, mjere za zaštitu javnih i nerazvrstanih cesta i prometa na njima, koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta. Hrvatske ceste d.o.o. vode jedinstvenu bazu podataka o javnim cestama za operativne potrebe osiguranja tehničko-tehnološkog jedinstva mreže javnih cesta. Hrvatske autoceste d.o.o., Županijske uprave za ceste i koncesionari dužni su podatke iz svojih baza podataka o javnim cestama prenositi Hrvatskim cestama d.o.o. Županijska uprava za ceste u okviru svoje djelatnosti rješava i imovinskopravne odnose potrebne za građenje, rekonstrukciju i održavanje županijskih i lokalnih cesta, obavlja poslove održavanja županijskih i lokalnih cesta, financira građenje, rekonstrukciju i održavanje županijskih i lokalnih cesta, prati prometno opterećenje i prometne tokove na županijskim i lokalnim cestama. Nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim Zakonom o cestama i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu Zakona o cestama, u ovu kategoriju spadaju i pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina. Nerazvrstana cesta se ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja, radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste. Nerazvrstana cesta upisuje se u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave. Upravljanje, građenje i održavanje nerazvrstanih cesta obavlja se na način propisan za obavljanje komunalnih djelatnosti sukladno propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo. Jedinica lokalne samouprave vodi jedinstvenu bazu podataka o nerazvrstanim cestama na svom području. Kad je trajno prestala potreba korištenja javne ceste ili njezinog dijela kao javne ceste, može joj se ukinuti status javnog dobra u općoj uporabi, a nekretnina kojoj prestaje status javnog dobra u općoj uporabi ostaje u vlasništvu Republike Hrvatske. Prijedlog za ukidanje statusa javnog dobra u općoj uporabi javnoj cesti ili njezinom dijelu podnosi pravna osoba koja upravlja javnom cestom Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, a odluku o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi javnoj cesti ili njezinom dijelu na prijedlog Ministarstva donosi Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) ili tijelo koje ona ovlasti. Upravni nadzor nad provedbom odredbi Zakona o cestama kojima se uređuju nerazvrstane ceste provodi ministarstvo nadležno za komunalno gospodarstvo, odnosno Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. Poslove inspekcije javnih cesta obavlja inspekcija za ceste Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, a nadzor provodi inspektor za ceste. Inspekcijski nadzor nad nerazvrstanim cestama obavljaju komunalni redari sukladno posebnim propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (,,Narodne novine“, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14.) propisuje da stvarima u vlasništvu Republike Hrvatske raspolaže, upravlja i koristi se Vlada Republike Hrvatske ili od nje ovlašteno tijelo ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Ovlasti za raspolaganje, upravljanje i korištenje stvarima u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određena propisom o ustrojstvu lokalne i područne (regionalne) samouprave, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Namjenu stvari u vlasništvu Republike Hrvatske određuje zakon ili državno tijelo koje je za to nadležno na temelju zakona. Svatko se ima pravo služiti stvarima u vlasništvu Republike Hrvatske koje su namijenjene za uporabu svih (javna dobra u općoj uporabi) na način koji je radi ostvarenja te namjene odredilo tijelo ili ustanova kojoj su dane na upravljanje, odnosno tijelo nadležno za određivanje namjene koje njima neposredno upravlja. Putem koji predstavlja javno dobro u općoj uporabi može se koristiti svatko te se njegova namjena ne može odnositi samo na potrebe jedne nekretnine niti bi prolaz po takvom putu na bilo koji način trebalo onemogućavati.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakZapočela proljetna akcija oralne vakcinacije lisica
Sljedeći članakTko treba imati tehničko-tehnološki projekt?
Avatar
Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od prosinca 1994. godine do veljače 2018. godine radila je kao odvjetnica u Križevcima te se pretežno bavila obveznim, trgovačkim, ovršnim, obiteljskim, nasljednim, radnim i upravnim pravom. Veliko iskustvo stekla je na području zemljišno-knjižnog i vlasničkog prava. Dugi niz godina bila je članica Upravnog odbora Odvjetničkog zbora Koprivničko-križevačke županije. Završila je edukaciju za izmiritelja u Hrvatskoj udruzi za mirenje u Zagrebu 2012. godine. Edukaciju za Voditelja izrade i provedbe projekata financiranih iz Europskih fondova završila je 2014. godine, što joj omogućava obavljanje konzultantskih poslova u tom području. Sada je zaposlena u Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske, u pravnom sektoru.