Imam probleme sa susjedima. Prvi susjed na svojoj nekretnini ima prostoriju s prozorom koji gleda na naše dvorište. Udaljen je 4 m od ulaska u naš dnevni boravak i terase. Zanima me mora li imati zatvoren prozor zbog blizine moje kuće? Drugi susjed je posadio tuje 20 cm od međe koje su se već nagnule na zid. Također, obojica imamo gospodarske zgrade na svojim dvorištima. Susjed je na svojoj zgradi napravio krov prema našoj strani koji je prekriven azbestnim pločama. Sad se sva voda slijeva na naš zid jer nema žljebova niti snjegobrana. Počeli su nam pucati temelji i zidovi, voda nam ulazi na pojedina mjesta u podrum gdje nam se nalazi hidrofor. Njegove gospodarske zgrade nisu niti legalizirane. Sa susjedom se ništa ne možemo dogovoriti. Koja su naša prava i što možemo poduzeti?

ODGOVOR

Pravo prozora je služnost koja daje vlasniku nekretnine na kojoj se prozor nalazi, samo pravo na svjetlo i zrak, a pravo na vidik samo ako mu je to pravo posebno dano. Vlasnik nekretnine s čije se zgrade slijeva kišnica ili pada snijeg na vašu nekretninu, dužan je poduzeti sve potrebne mjere da kišnica ili snijeg ne padaju na vašu nekretninu. Nekretninom se ne smije koristiti tako da na tuđu nekretninu dospiju neugodni mirisi, otpadne vode, buka i slično, posebno ako su prekomjerni ili ako izazivaju znatniju štetu. Vlasnik nekretnine koji je izložen prekomjernim imisijama (mirisi, dim i sl.) ovlašten je od susjeda zahtijevati da otkloni uzroke tih imisija i da naknadi nanesenu štetu, također može tražiti od susjeda da ubuduće ne poduzima radnje na svojoj nekretnini koje bi mogle uzrokovati prekomjerne imisije. Vlasnik može iz svojega zemljišta istrgnuti žile i korijenje tuđeg drveća i ostaloga raslinja kao i odsjeći grane tuđeg drveta i dio debla koji se nalaze u zračnom prostoru iznad njegove nekretnine. Za štetu koju su prouzročile žile, korijenje ili grane tuđega drveća vlasnik zemljišta, na kojem je šteta nastala, ima pravo tražiti naknadu te štete. Ako se sa susjedom ne možete dogovoriti o načinu rješavanja ovih pitanja, odnosno mirnim putem, možete kod nadležnog Općinskog suda pokrenuti postupak protiv susjeda. U tom će postupku sud donijeti odluku kojom će naložiti susjedu da postupi u skladu s propisima i prestane vam nanositi štetu. Također, možete tražiti da sud donese odluku kojom će utvrditi visinu štete koju vam je susjed dužan nadoknaditi. U takvim sudskim postupcima sud uglavnom izlazi na očevid, po potrebi i uz nazočnost ovlaštenih sudskih vještaka adekvatne struke. Korisno je da postojanje određenih imisija (npr. slijevanje kišnice sa susjedova krova na vaše objekta  i sl.) fotografirate, ako je to moguće, kako bi te fotografije mogli predočiti sudu i vještacima u sudskom postupku. U odnosu na određene primjedbe koje imate na susjedovo postupanje, primjerice na bespravnu gradnju, možete se obratiti i Državnom inspektoratu.

Prethodni članakSpolni nagon i utjecaj na kvalitetu mesa
Sljedeći članakNovi adut hrvatskog vinarstva u Europi
Daniela Sukalić, dip. iur.
Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od prosinca 1994. godine do veljače 2018. godine radila je kao odvjetnica u Križevcima te se pretežno bavila obveznim, trgovačkim, ovršnim, obiteljskim, nasljednim, radnim i upravnim pravom. Veliko iskustvo stekla je na području zemljišno-knjižnog i vlasničkog prava. Dugi niz godina bila je članica Upravnog odbora Odvjetničkog zbora Koprivničko-križevačke županije. Završila je edukaciju za izmiritelja u Hrvatskoj udruzi za mirenje u Zagrebu 2012. godine. Edukaciju za Voditelja izrade i provedbe projekata financiranih iz Europskih fondova završila je 2014. godine, što joj omogućava obavljanje konzultantskih poslova u tom području. Sada je zaposlena u Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske, u pravnom sektoru.