Često čujem da se govori o ekstenzivnom i intenzivnom nasadu, pa me zanima koja je razlika?

ODGOVOR

Intenzivni voćnjaci uređeni su s određenim razmakom redova stabala. U njima se može obavljati mehanizirana obrada. Po pravilu su to veći nasadi voćnih stabala (10 ara i više) i bobičastog voća (bez jagoda). Pretežno su jedne vrste i namijenjeni uzgoju voća pretežno za prodaju. Ekstenzivni (tradicionalni) voćnjacisu seoski poluintenzivni ili ekstenzivni voćni nasadi pretežno starih sorti namijenjeni uglavnom vlastitoj potrošnji. Uključena su stabla koja se nalaze u voćnjaku koji je pretežno s miješanim vrstama i stabla koja se nalaze u dvorištima, na međama, uz putove i dr.

IZVOR: Državni zavod za statistiku

Prethodni članakNe kasnite s cijepljenjem pasa
Sljedeći članakNe sadite smokvu blizu kuće
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.