Susjed je posadio voćnjak  na građevinskom zemljištu unutar naselja. Ima li on pravo saditi voćnjak na građevinskom zemljištu jer rogovi kuće nam pljesnive? Voćke su od međe udaljene oko 2m.

Zakonom o prostornom uređenju (NN, broj 153/2013, 65/2017, 114/2018, 39/2019 i 98/2019) propisane su odredbe koje se odnose na  uređenje građevinskog zemljišta. Prostornim uređenjem osiguravaju se uvjeti za korištenje (gospodarenje), zaštitu i upravljanje prostorom. Građevinsko zemljište je zemljište unutar granica građevinskog područja te zemljište izvan građevinskog područja obuhvaćeno građevnom česticom na kojoj je izgrađena građevina. Građevinsko područje određuje se prostornim planom uređenja grada, odnosno općine i Prostornim planom Grada Zagreba, radi razgraničenja izgrađenih dijelova tih naselja i površina predviđenih za njihov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede i šumarstva kao i drugih djelatnosti koje se s obzirom na svoju namjenu mogu planirati izvan građevinskih područja. O tome što se može saditi/graditi/, na koji se način može uređivati zemljište, informacije možete zatražiti u nadležnom uredu za prostorno uređenje. Nekretninu bi trebalo koristiti na način da se tuđoj nekretnini ne nanosi šteta, u protivnom je vlasnik te druge nekretnine ovlašten zahtijevati otklanjanje uzroka i naknadu štete, također može tražiti da se poduzmu sve mjere koje su potrebne da bi se onemogućio/spriječio nastanak štete na njegovoj nekretnini. Vlasnik nekretnine kojoj prijeti šteta s tuđe nekretnine nije to dužan trpjeti već može zahtijevati da se odrede i provedu mjere radi njihova sprječavanja. Ako vlasnik susjedne nekretnine ne želi mjere poduzeti mirnim putem, radi zaštite prava i sprječavanja nastanka štete možete kod nadležnog suda pokrenuti postupak rezultat kojega će biti sudska odluka kojom se vlasniku susjedne nekretnine nalaže određeno postupanje, odnosno propuštanje postupanja.

Prethodni članakObjavljen Javni poziv za financiranje programa i projekatta udrugama koje promiču poljoprivredu
Sljedeći članakZastara za struju
Daniela Sukalić, dip. iur.
Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od prosinca 1994. godine do veljače 2018. godine radila je kao odvjetnica u Križevcima te se pretežno bavila obveznim, trgovačkim, ovršnim, obiteljskim, nasljednim, radnim i upravnim pravom. Veliko iskustvo stekla je na području zemljišno-knjižnog i vlasničkog prava. Dugi niz godina bila je članica Upravnog odbora Odvjetničkog zbora Koprivničko-križevačke županije. Završila je edukaciju za izmiritelja u Hrvatskoj udruzi za mirenje u Zagrebu 2012. godine. Edukaciju za Voditelja izrade i provedbe projekata financiranih iz Europskih fondova završila je 2014. godine, što joj omogućava obavljanje konzultantskih poslova u tom području. Sada je zaposlena u Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske, u pravnom sektoru.