Zanima me koje su štete od niskih temperatura na žitaricama, odnosno, kako minusi utječu na ozime žitarice?
ODGOVOR
U svjetskim razmjerima, niske negativne temperature uzrokuju veće gubitke prinosa ozimih usjeva, naročito pšenice, od bilo kojeg drugog nepovoljnog faktora okoline. Ovaj problem je najizraženiji u područjima oštrog kontinentalnog klimata. Tamo zime karakteriziraju jako niske temperature, slabi snježni pokrivač, niske relativne vlage zraka i jaki suhi vjetrovi. Ozime žitarice se značajno razlikuju u otpornosti na niske temperature.
Najotpornija kultura na izmrzavanje je raž čije pojedine sorte mogu izdržati temperature i do -33°C. Zatim slijedi pšenica (do -25°C), pa ječam i zob (do -17°C). Izmrzavanje pojedinih tkiva ili čitave biljke posljedica je formiranja kristala leda u međustaničnim prostorima, a rjeđe u samim stanicama. To formiranje kristala leda je rezultat “isušivanja”, odnosno gubitka vode iz stanica. Što je temperatura okoline niža, to stanice ostaju sa sve manje vode. Stvara se više ledenih kristala u međustaničnom prostoru.
Povećane dimenzije kristala leda u međustaničnom prostoru pritišću stanične stijenke koje mogu popucati To završava uginućem stanica, pojedinih tkiva ili pak cijele biljke. Vanjski znaci izmrzavanja mogu biti vrlo različiti. Biljke pri brzom odmrzavanju gube turgor i postaju mlohave, te na kraju pocrne, požute ili uvenu čuvajući zelenu boju. Ipak, općenito se može reći da izmrzle biljke dobivaju „ofureni“ izgled, jer povrede kloroplasta imaju za posljedicu žućenje listova. Simptomi izmrzavanja na biljci se najprije mogu uočiti na starijim listovima.
