Poznato je da je preslica otrovna za stoku. Postoje dvije vrste: poljska i močvarna. Kolika je njihova otrovnost kao svježa biljka, a koliko u silaži i sijenu?
Do trovanja dolazi nakon hranjenja životinja, obično zimi, sijenom koje sadrži veću količinu preslice. Kao mogući uzrok trovanja u nas dolaze najčešće dvije vrste preslica; poljska preslica (Equisetum arvense) i močvarna preslica (Equisetum palustre). Obje su vrste raširene po cijeloj Europi pa i kod nas. Obje vrste preslica sadrže veliku količinu kremene i oksalne kiseline, neke glikozide (ekvisetrin), saponine (palustrin, palustridin). Prema današnjim spoznajama, toksični učinak ima kafeinska kiselina koja u crijevu razgrađuje tijamin (vitamin B1). Kao posljedica toga dolazi do nestašice vitamina B1 što je ujedno i mehanizam toksičnog djelovanja. Trovanje preslicom često je u konja i goveda koji se obično zimi hrane sa sijenom u kojem se nalazi dosta osušene preslice. Trovanje zelenom preslicom je u konja rijetko jer konji su vrlo izbirljivi kod uzimanja zelene hrane. No, kod goveda je trovanje zelenom preslicom češće. Osim sijenom, do trovanja može doći i kod hranjenja silažom pripravljenom od trave koja sadrži veću količinu preslice. Upravo zbog hranjenja sijenom i silažom do trovanja dolazi češće zimi nego ljeti. Znakovi trovanja kod konja se ne pojave odmah, već nakon određenog perioda latencije tijekom kojeg dolazi do razgradnje rezervi vitamina B1 u tijelu. Taj je period kod trovanja poljskom preslicom 20-30 dana, a kod močvarne preslice je kraći pa se i znakovi brže pojavljuju, a i trovanje je teže. Prvi znakovi trovanja pojavljuju se u središnjem i perifernom živčanom sustavu. Životinje su nemirne i jako osjetljive ne vanjske podražaje. Nakon toga pojavljuje se nesigurnost u hodu, teturanje, teško ustajanje te znakovi uzetosti. Ako je količina uzete preslice velika ili je trovanje trajalo duže vrijeme, dolazi do grčeva i paralize muskulature. Trovanje preslicom često prate i poremećaji u vegetativnom živčanom sustavu koji se manifestiraju u poremetnji rada srca, sniženju krvnog tlaka. U probavnom sustavu, osobito kod goveda i teladi, javlja se smrdljivi proljev, smanjena je motorika crijeva i kao posljedica toga, nastupa opća slabost. Kod goveda trovanje preslicom dovodi do smanjene mliječnosti. Bolest obično traje oko 14 dana i rjeđe ima kronični oblik. Kod pojave opisanih znakova treba pregledati sijeno ili silažu kojom se životinje hrane. Ako se nađe velika količina preslice, hranidbu treba odmah prekinuti i davati drugu hranu. Specifičan način liječenja provodi se davanjem vitamina B1, a hranu treba obogatiti svježim kvascem.

Dr. sc. Zvonimir Kozarić

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPčelarstvo pitanje br. 12
Sljedeći članakPčelarstvo pitanje br. 13
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.