Kako se može suzbiti bedrenica i koje su obveze uzgajivača stoke?

ODGOVOR

Bedrenica (Anthrax) je perakutna ili akutna zarazna bolest koju uzrokuje sporulirajuća bakterija Bacillus anthracis. Ova se bolest najčešće javlja kod domaćih i divljih sisavaca (goveda, ovaca, koza, deva, antilopa i drugih biljojeda); također i kod ljudi koji su bili u kontaktu sa zaraženim životinjama ili tkivom zaraženih životinja. S obzirom da bolest može imati vrlo ozbiljne posljedice (ponekad i sa smrtnim ishodom), valja istaknuti kako se meso i ostali proizvodi životinjskog podrijetla oboljelih životinja ne smiju koristiti u prehrani ljudi i životinja.

Kako bi se mogućnost pojave ove bolesti izbjegla ili smanjila potrebno je strogo se pridržavati propisanih zakonskih mjera. Posebice imunoprofilaktičkih mjera na životinjama te pregleda životinja prije i nakon klaoničke obrade. Ljudi se bedrenicom mogu zaraziti na nekoliko načina. Tako se klinička slika razlikuje ovisno o tome kako se pojedina osoba zarazila s uzročnikom. Crijevni oblik bolesti se javlja nakon konzumiranja zaraženog sirovog ili nedovoljno termički obrađenog mesa. Inkubacija traje od 1 do 7 dana. Mogu biti zahvaćeni ili grlo ili crijeva.

Oblik koji zahvaća grlo započinje simptomima koji su slični gripi. Visoka temperatura praćena ranicama po grlu, otežanim gutanjem te vidljivim oteknućem vrata i područnih limfnih čvorova. Kod oblika kod kojeg su zahvaćena crijeva javljaju se mučnina, povraćanje s mogućim tragovima krvi; gubitak teka, visoka temperatura, bol u trbuhu i teški krvavi proljev. Kožnom obliku bolesti su najizloženiji uzgajivači stoke, mesari, radnici u klaonicama, veterinari i osobe koje rade u objektima za obradu kože i vune. Do ovakvog oblika bolesti (koji je ujedno i najčešći te se javlja u oko 95 % slučajeva) dolazi najčešće uslijed bliskog kontakta sa zaraženim životinjama ili zaraženim proizvodima životinjskog podrijetla (koža, vuna, dlaka, kosti); tad uzročnik ulazi u organizam kroz posjekotine ili druga oštećenja kože.

Kožna infekcija počinje kao kvržica koja svrbi (poput one koja nastaje nakon uboda insekta). Ona se nakon 1-2 dana razvije u vezikulu (mjehurić ispunjen bistrom žućkastom ili sukrvavom tekućinom); zatim u bezbolni čir promjera 1-3 cm s karakterističnim crnim nekrotičnim područjem. Najčešća mjesta pojavljivanja su ruke, lice i vrat. Područni limfni čvorovi mogu biti natečeni. Do plućnog oblika bolesti dolazi nakon udisanja spora uzročnika. U tom slučaju bolest ima dvije faze. Počinje s nespecifičnom blagom groznicom, slabošću, bolovima u mišićima, suhim kašljem i bolom u prsima. U roku od 1 do 6 dana bolest napreduje do druge faze. Nju karakterizira groznica, akutni nedostatak daha, oštri, strugajući zvuk prilikom disanja. Zatim se vrlo brzo može javiti respiratorno zatajivanje, šok, pad tjelesne temperature.

Ako se bolest ne liječi, može doći i do smrti. U Republici Hrvatskoj imunoprofilaktičke mjere za bedrenicu su propisane Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju (NN 01/11.).

U naredbi je za bedrenicu propisano sljedeće:

1) Goveda, ovce, koze i konji u zaraženim područjima (bedreničnim distriktima) moraju biti cijepljeni protiv bedrenice, sukladno uputi proizvođača cjepiva.

2) Životinje iz stavka 1. ove točke smiju se izgoniti na ispašu i stavljati u promet tek nakon što je od cijepljenja proteklo vrijeme potrebno za stvaranje imuniteta.

3) Bedrenične distrikte određuje Uprava za veterinarstvo.

4) Troškove provođenja mjera iz ove točke snosi posjednik životinje.

Prethodni članakKontrola korisnika od strane APPRRR-a
Sljedeći članakUpoznavanje koka u kokošinjcu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.