Za vino dobiveno od direktno rodnih hibrida (“direktora”) zna se da sadrže povećanu količinu metilnoga alkohola. Nedavno sam čitao da je u Austriji dozvoljen uzgoj izabele i prodaja vina. Kakva je stvarna štetnost?
U umjerenim klimatskim zonama, koncentracija alkohola u vinu ovisi prvenstveno o dozrelosti grožđa, a vina imaju puno alkohola u iznimnim godinama. Drugi alkohol po zastupljenosti je glicerol koji također nastaje tijekom fermentacije, a njegova količina (4- 12 g/L) ovisi o uvjetima fermentacije, kvascima i količini SO2. Iz tih razloga, više ga sadrže crna vina. Metanol je vrsta alkohola koja je prisutna u vinu7 u vrlo malim količinama, u bijelim vinima u prosjeku 60 mg/L, a u crnim 150 mg/L. Metanol ne nstaje fermentacijom šećera nego enzimatskom razgradnjom pektina koji se nalazi u kožici grožđa. Vina proizvedena od direktno rodnih hibrida imaju veće koncentracije metanola u odnosu na sorte Vitis vinifera jer sadrže više pektina u kožici. Količina metanola u vinu, tako ovisi o duljini maceracije, kao i o upotrebi pektolitičkih enzima. Toksični učinak metanola je dobro poznat on uzrokuje sljepoću kod ljudi. Međutim, vina proizvedena dozvoljenim postupcima nikad nemaju opasne doze metanola (LD50=350 mg/kg). U prijevodu, prosječan čovjek bi se otrovao tek kad bi popio oko 200 l isto tako prosječnog vina.
mr. Milorad ZORIČIĆ
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
