Koji je vremenski razmak između grubog i finog filtriranja bijelog vina?
Prije filtracije uputno j provesti bistrenje mladog vina, kako bi se iz vina izdvojile grube nečistoće i termolabilne bjelančevine. Između predfiltracije, kada koristimo slojnice (filter ploče) za grubo filtriranje i fine fgiltracije treba proći 20 dana kako bi se vino stabiliziralo. Filter ploče za pločasti filter, odabiru se prema vrsti zamućenja vina. Prema poroznosti ploče su označene brojevima i slovima. (Svaki proizvođač filter ploča ima svoje oznake). Za jače zamućena vina, koriste se ploče s većim porama, jer u suprotnom, ako bi kod takvog vina koristili finije ploče sa sitnijim porama došlo bi do brzog začepljenja. Finije ploče sa sitnim porama, mogu spriječiti čak i prolaz mikroorganizama – to je svojstvo tzv. EK ploča. Naziv su dobile kraćenjem njemačke riječi Entkeimung što znači otklanjanje klica ili sterilizacija. Umjesto sterilne filtracije može se provesti i mikrofiltracija, koja se naziva ultrafiltracijom. To je postupak fine filtracije pomoću membrana, a služi za otklanjanje mutnoća čija je veličina veća od 0,2 mikrona. Prema tome ne prolaze stanice kvasca i bakterija čiji se promjer kreće od 0,3 do 1,5 mikrona. Prema tome učinak ove filtracije je izvanredan.

mr. Milorad ZORIČIĆ

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako se aronija razmnožava reznicama?
Sljedeći članakNovi natječaj za mlade poljoprivrednike
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.