Pripremam se da ove godine u jesen nakon berbe grožđa i pripreme vina odlažem vino, umjesto u inox bačvu u bačvu od hrastovine. Kad i kako bi se trebao provesti taj postupak?

ODGOVOR

Postoje dva načina. U barrique bačvu može ići mošt u vrenju ili vino nakon vrenja u cilju dozrijevanja. Vino koje je samo dozrijevalo u bačvi, dobije više arome hrastovine od vina koje je prošlo vrenje u istoj bačvi. To se objašnjava djelovanjem kvasaca i njihovim vezanjem s komponentama hrastovog drveta. Vrijeme koje vino provede u barrique bačvi ovisi o sorti, stilu vina, godini i vinaru. Većina hrastovih spojeva arome, fenola, prijeđu u vino tijekom prvih nekoliko mjeseci, a daljnjim čuvanjem dolazi do lagane mikrooksidacije kojom vino postaje sve ozbiljnije. Ekstraktom bogata, alkoholna vina mogu podnijeti duže dozrijevanje, međutim za „tanja“ vina, to je dosta kraće. Što se tiče životnog ciklusa bačve, smatra se da nakon 4-6 godina ona iscrpi svoje osobine.

Što je bačva starija, potrebno je duže i vino držati u njoj da se postignu zadovoljavajuće aromatske osobine. Treba naglasiti da nije istinito, kako se često ističe, da je jedna vrsta hrasta superiornija u kvaliteti od drugoga i da nije nebitno od kojeg se hrasta rade bačvice. Najcjenjeniji je francuski. U Kaliforniji preferiraju američki, a mi naravno tvrdimo da je slavonski među najboljima. Svaka vrsta ima određene osobine te će na vino djelovati na svoj jedinstveni način. Upravo iz tog razloga vinari u podrumima imaju velik broj bačvica od drveta različitog podrijetla, kako bi međusobnim miješanjem dobili vino najbolje kvalitete.

Prethodni članakOrezivanje i zaštita palme
Sljedeći članakGraviditet u gospodarski bitnijih životinja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.