Zanima me koje se čaše koriste za crno, koje za bijelo vino i zašto su različitog oblika?

ODGOVOR

Osim za ispijanje vina, čaše za vino služe i za vrednovanje kvalitete pojedinog vina. Čaše su drugačijeg oblika. To je iz razloga kako bi, ovisno o vrsti vina, usmjeravali tekućinu prema područjima na kojima se odlike vina bolje raspoznaju. Čaša se sukladno pravilima puni do jedne trećine, osim u slučaju posebno cijenjenih vina kad se puni do jedne četvrtine. Čaše za vino moraju biti savršeno čiste, bez tragova kamenca ili krpe za brisanje. Peru se ručno i bez upotrebe deterdženta odnosno samo s vrućom vodom. To je iz razloga kako bi se očuvala kristalna ili staklena površina. Također i kako se kasnije mirisi deterdženta ne bi miješali s vinom koje je jako osjetljivo. Također, čaše je dobro držati na mjestu gdje neće poprimiti neugodan miris.

Svježa bijela i aromatična vina se poslužuju u tipičnim tulipan čašama (šireg tijela i užeg ruba) kako bismo odmah osjetili mirise. Jača bijela vina odležala u drvu, poslužuju se u čašama većih dimenzija koje su prema rubu prilično otvorene. Kao i bijela, i crna vina trebaju specifične čaše u kojima se može osjetiti sve bitno u vinu. Kod crnih vina čaša ovisi o starosti vina. Mlađa i lakša vina voćnih aroma poslužuju se u čašama suženog tijela. Starija crna i arhivska vina poslužuju se u čašama oblika balona radi lakšeg rotiranja u čaši.

Sve kako bismo lakše osjetili arome najčešće prisutne u takvim vinima, poput duhana, čokolade itd. Za pjenušce i šampanjce koristi se čaša dugog i uskog tijela, tzv. flute. Njen oblik nam omogućava vizualni doživljaj oslobađanja mjehurića. Na taj način saznajemo bitne stvari vezane uz iste pjenušce ili šampanjce. Još se koristi i čaša oblika kugle ili balona za aromatična pjenušava vina ili mirna i slatka vina s malim sadržajem alkohola.

Prethodni članakOrezivanje naranče
Sljedeći članakVrijeme i dinamika uzimanja uzoraka
Marin Marasović mag. ing. agr.
Rođen je u Zagrebu 08.04.1994. godine. U Sesvetama završava osnovnu školu, a potom i Opću gimnaziju Sesvete. 2012. godine upisuje preddiplomski studij Ekološka poljoprivreda na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kojega završava 2015. godine obranom završnog rada na temu „Od obiteljskog do agroturističkog gospodarstva – studij slučaja“. Iste godine upisuje diplomski studij Ekološka poljoprivreda i agroturizam. Diplomski studij završava 2018. godine obranom diplomskog rada na temu „Ocjene mogućnosti razvoja agroturističkog gospodarstva na području Dalmatinske zagore“. Nakon završetka fakulteta, u travnju 2019. zapošljava se kao urednik u Gospodarskom listu. Od 2021. godine radi kao glavni urednik internetskog portala Gospodarskog lista.