Zanima me koje se čaše koriste za crno, koje za bijelo vino i zašto su različitog oblika?

ODGOVOR

Osim za ispijanje vina, čaše za vino služe i za vrednovanje kvalitete pojedinog vina. Čaše su drugačijeg oblika. To je iz razloga kako bi, ovisno o vrsti vina, usmjeravali tekućinu prema područjima na kojima se odlike vina bolje raspoznaju. Čaša se sukladno pravilima puni do jedne trećine, osim u slučaju posebno cijenjenih vina kad se puni do jedne četvrtine. Čaše za vino moraju biti savršeno čiste, bez tragova kamenca ili krpe za brisanje. Peru se ručno i bez upotrebe deterdženta odnosno samo s vrućom vodom. To je iz razloga kako bi se očuvala kristalna ili staklena površina. Također i kako se kasnije mirisi deterdženta ne bi miješali s vinom koje je jako osjetljivo. Također, čaše je dobro držati na mjestu gdje neće poprimiti neugodan miris.

Svježa bijela i aromatična vina se poslužuju u tipičnim tulipan čašama (šireg tijela i užeg ruba) kako bismo odmah osjetili mirise. Jača bijela vina odležala u drvu, poslužuju se u čašama većih dimenzija koje su prema rubu prilično otvorene. Kao i bijela, i crna vina trebaju specifične čaše u kojima se može osjetiti sve bitno u vinu. Kod crnih vina čaša ovisi o starosti vina. Mlađa i lakša vina voćnih aroma poslužuju se u čašama suženog tijela. Starija crna i arhivska vina poslužuju se u čašama oblika balona radi lakšeg rotiranja u čaši.

Sve kako bismo lakše osjetili arome najčešće prisutne u takvim vinima, poput duhana, čokolade itd. Za pjenušce i šampanjce koristi se čaša dugog i uskog tijela, tzv. flute. Njen oblik nam omogućava vizualni doživljaj oslobađanja mjehurića. Na taj način saznajemo bitne stvari vezane uz iste pjenušce ili šampanjce. Još se koristi i čaša oblika kugle ili balona za aromatična pjenušava vina ili mirna i slatka vina s malim sadržajem alkohola.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOrezivanje naranče
Sljedeći članakVrijeme i dinamika uzimanja uzoraka
Marin Marasović mag. ing. agr.
Rođen je u Zagrebu 08.04.1994. godine. U Sesvetama završava osnovnu školu, a potom i Opću gimnaziju Sesvete. 2012. godine upisuje preddiplomski studij Ekološka poljoprivreda na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kojega završava 2015. godine obranom završnog rada na temu „Od obiteljskog do agroturističkog gospodarstva – studij slučaja“. Iste godine upisuje diplomski studij Ekološka poljoprivreda i agroturizam. Diplomski studij završava 2018. godine obranom diplomskog rada na temu „Ocjene mogućnosti razvoja agroturističkog gospodarstva na području Dalmatinske zagore“. Nakon završetka fakulteta, u travnju 2019. zapošljava se kao urednik u Gospodarskom listu.