Kako se mogu mikorizirati stari čokoti? Dosta sam čitao o mikorizi, pa bih pokušao s mikoriziranjem.

ODGOVOR

Na našem tržištu postoji više mikoriznih pripravaka za mikorizu različitih, najčešće povrtnih kultura, no nisu svi pogodni za vinogradarsku proizvodnju. Fitopromet ima pripravak MycoApply DR koji je kompatibilan i s vinovom lozom. Kod višegodišnjih nasada primjenjuje se u dozi od 170 g/1000 m2, injektiranjem vodene otopine sredstva u tlo, što bliže samom korijenu. Najbolje vrijeme primjene je po završetku zimskog razdoblja, nakon izlaska biljke iz faze mirovanja. Pri tome je bitno da se sredstvo aplicira u vlažno tlo ili da se nakon aplikacije tlo dobro zalije jer to omogućava premještanje sredstva u zonu korijena čime se postiže bolja učinkovitost. U pitanju nije precizirano koliko je vinograd star, no važno je znati da aplikacija mikoriznih pripravaka najbolje rezultate pokazuje ako se primjenjuje pri samoj sadnji vinograda. Naime, vinova loza tijekom života i sama spontano ulazi u mikorizne zajednice s gljivama prirodno prisutnima u tlu, te je upitna isplativost ulaganja u aplikaciju mikoriznih pripravaka u vinogradu starijem od desetak godina. Ako je vinograd mlađi, može se primijeniti na gore opisan način ili po uputama proizvođača.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako do manje masne piletine?
Sljedeći članakZašto ukrasno grmlje najčešće propada?
Avatar
Viši stručni suradnik na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: utjecaj ampelotehnike i ekoloških uvjeta na fiziologiju vinove loze, biološki potencijal polifenolnih spojeva u vinu. Mirela Osrečak rođena je 26.10.1980. godine u Zagrebu. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 2005. godine, a na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo zaposlena je od siječnja 2007. godine kao viši stručni suradnik u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Doktorsku disertaciju obranila je 2014. godine. Znanstveni interes usredotočen je na fiziologiju vinove loze, ampelotehniku, ekologiju vinove loze, stolno grožđe, zdravstvene aspekti grožđa i vina, posebno na biološki potencijal polifenolnih spojeva u vinu. Aktivno sudjeluje u izvedbi nastave na dva modula dodiplomskog studija, te dva modula diplomskog studija. Kao autor/koautor objavila je veći broj znanstvenih radova indeksiranih u međunarodnim bazama te veći broj stručnih i popularnih članaka, kao i sudjelovala na većem broju domaćih znanstvenih skupova i međunarodnim kongresima. Član je Hrvatskog enološkog društva, te Povjerenstva za senzorno ocjenjivanje vina.