Zanima me kambijsko prstenovanje voćke. Da li je prsten oko cijelog stabla, ili samo djelomično. U slučaju kad voćka jako raste, a slabo rodi?
Prstenovanje voćaka obavlja se kada one, unatoč pravilnoj rezidbi i njegi, slabo cvatu i prebujno rastu. Najbolji učinak se postiže ako se prstenovanje obavi 40-ak dana poslije pune cvatnje. Poželjno ga je obaviti u obliku serpentine i o tako da se ne zatvori puni krug oko debla nego da ostane oko 25-30% opsega nezarezano. Širina zarezivanja ovisi o starosti voćke, ali u pravilu ne bi trebala biti veća od oko 5 – 8 mm. Treba paziti da se ne zareže preduboko u drvo jer je tada zarastanje rane slabo i u nju se lako može uvući trulež. Nakon zarezivanja dobro je zarezano mjesto omotati izolacijskom trakom kako u njega ne bi ulazila vlaga. Traku nakon zarastanja rane treba skinuti, posebno na mlađim voćkama kako se ne bi urezala u drvo.

prof. dr. sc. Tomislav JEMRIĆ

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKoji su rokovi za pretok vina?
Sljedeći članakOpasne ukrasne vrste koje ne biste smjeli saditi u vrtu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.