U dvorištu sam prije četiri godine posadio marelicu koja lijepo napreduje – već je i cvala. Do sada je nisam orezivao, da li bi trebalo?
Marelica traži specifične klimatske uvjete. Najvažnije je da na lokaciji gdje je želimo uzgajati nema velikih kolebanja u rano proljeće. Ova voćka rano počinje s vegetacijom i takvo vrijeme je može isprovocirati na još raniju cvatnju, što još više povećava rizik od šteta od proljetnog mraza. Osim, toga tada se javlja i veća mogućnost pojave apopleksije. Stoga je ne smijemo saditi u proljeće, nego treba pričekati jesen. To je posebno važno ove godine kada su temperature neprimjereno visoke za zimsko doba godine. Što se tiče osjetljivosti pojedinih sorata, među njima nema neke veće razlike. Na pojavu apopleksije utječe više čimbenika, ali su najvažnije nestabilne proljetne vremenske prilike i nedovoljna podudarnost podloge. Na žalost, u Hrvatskoj se marelica najčešće cijepi na podlogu džanarike s kojom nema uvijek dobru podudarnost, pa je rizik od pojave apopleksije veći. Rezidbu treba provoditi u vegetaciji čistim i oštrim alatom kako bi rane brže zacijeljivale. Za oblikovanje krošnje mladih stabala prednost treba dati povijanju i pinciranju mladica kako bi se potreba za rezidbom svela na najmanju moguću mjeru ili čak izostavila. Sorte koje se mogu preporučiti su Mađarska najbolja” i Kečkemetska ruža”, koja se odlikuje većom otpornošću na pozebu i pogodnošću plodova za transport. Uz ove sorte dobro je posaditi još i treću sortu, s kojom se može eksperimentirati jer neki rasadnici znaju ponuditi i novije sorte koje vrijedi probati.

prof. dr. sc. Tomislav JEMRIĆ

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakVlasništvo dosjelošću
Sljedeći članakNove isplate iz Programa ruralnog razvoja u iznosu od 4,36 milijuna kuna
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.