Čuo sam da postoji križanac kupine i maline. Kako se zove i kakve su njegove osobine, posebno prema otpornosti bolestima, u odnosu na kupinu i malinu?
Tayberry je jagodasta voćna vrsta, nastala križanjem kupine i maline. Odlikuje se izrazito velikim plodovima i visokim prinosom. Plodovi su sočni, ugodnog, slatkastog, lagano oporog i aromatičnog okusa. Pogodni su za konzumaciju u svježem stanju ili za preradu u pekmeze i druge proizvode, a moguće ih je i smrzavati. Masa ploda je od 5 g u sušnim godinama pa do 11 g u vlažnijim godinama. Ukupni prinos po biljci može biti i do 3,5 kg (ovisi o razmaku sadnje), tj. 24 t po hektaru. Plodovi su u skupinama od 5 do 7 plodova. Boja im varira od purpurno crvene do tamnoljubičaste kada prezriju te laganog do visokog sjaja. Srednje su tvrdi, duguljasto-koničnog oblika, što se može zaključiti i po dimenzijama ploda koje iznose od 35 do 50 mm u dužinu te 17 do 23 mm u širinu. Rano počinje dozrijevati (početak srpnja), a berba je višekratna jer plodovi dozrijevaju kroz duže vrijeme, do sredine kolovoza. Zbog otpornosti na bolesti, posebice na kasnu žutu hrđu, a i niskih zahtjeva za brigom tijekom godine, tayberry je vrlo pogodna vrsta za uzgoj na manjim površinama ili u kućnim vrtovima.

Goran FRUK, dipl. ing. agr.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članak“AGRO Startup” u listopadu na Agronomskom fakultetu
Sljedeći članakOtkup ambalaže SZB u 7.mjesecu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.