Uzgajam aroniju i radim sok, pa bih voljela znati kad je najbolje vrijeme za berbu aronije?

ODGOVOR

Aronija je voćna vrsta koja je postala sve zastupljenija u RH. Zbog jednostavnosti uzgoja, prvenstveno nešto veće tolerantnosti na bolesti i štetnike, ljudi je sve više sade. Ipak, kako god bila jednostavna za uzgoj, kvalitetnija agrotehnika i pomotehnika doprinosi puno boljim rezultatima. Zbog velikog udjela antioksidansa i fenola, aronija je vrlo zanimljiva za uzgoj i preradu. Stoga je neophodno prepoznati kad je pravi trenutak za berbu. Samu berbu u pravilu počinjemo kad količina suhe tvari u bobicama minimalno bude iznad 20 Brix-a. Neki počinju s berbom prerano, s niskim udjelom šećera u plodu, pa svježa roba ili prerađevine budu oporog okusa. Iskustva govore da je najbolji početak berbe za preradu kad se bobice polako počinju smežurati.

Prinos je tada nešto manji, ali zato je kvaliteta ploda vrhunska. Okvirni datum berbe je sredinom kolovoza. Ovisno o veličini nasada, berba može biti ručna ili strojna. Ručna berba aronije je spora te se sve više proizvođača odlučuje za strojnu berbu kombajnima (vučeni ili samohodni). Male plantaže ipak se beru ručno, budući da za strojnu berbu nasad ima drugačiji sklop biljaka (gušći unutar reda i širi međuredni razmak) te plantaža mora imati dovoljno mjesta na uvratinama za okretanje kombajna.

O bilo kakvoj berbi da je riječ, bitno je da je dobro organizirana. Koliko je to moguće, treba paziti tijekom same berbe da se što manje plodova ošteti. Ručnu berbu možemo ubrzati koristeći razne češljeve. Oni omogućuju skidanje cijelog grozda odjednom, uz postavljanje mreža ili plahti ispod grmova za kasnije lakše sakupljanje. Svježa aronija relativno se malo konzumira te većina plodova ide u preradu. Najčešći oblik prerađevine je matični sok dobiven hladnim prešanjem te pasteriziran. Vrlo je bitno da se plodovi ohlade prije prešanja za bolji randman soka. Danas postoji cijela paleta prerađevina od aronije za kasniju konzumaciju (razni džemovi i kompoti, likeri i rakije, vino od aronije, čajevi te sušene bobice, prah od aronije…).

Za duže čuvanje, svježe plodove možemo pospremiti u hladnjaču na 4 °C te ih tako uskladištiti nekih 4 mjeseca za prodaju u svježem stanju ili možda kasniju preradu. Neki proizvođači smrzavaju plodove do upotrebe. Čuvanje na niskim temperaturama duže vrijeme pospješuje razgradnju tanina u plodovima, pretvarajući ga u šećere. Matični i druge vrste miješanih sokova čuvamo na tamnom i hladnom mjestu. Svjetlost utječe na razgradnju antioksidansa i polifenola te ih možemo koristiti do dvije godine. Ostale prerađevine također čuvamo na tamnom i suhom mjestu do prodaje ili upotrebe za vlastitu potrošnju.