Posjedujem 18 stabala lijeske i gotovo sva su zaražena istom bolešću. Vidljive su bijelo-sive prevlake. Molim vas za pomoć i savjet kako da riješim ovaj problem, a šaljem i fotografije da pokušate prepoznati bolest?

ODGOVOR

Na fotografijama su vidljivi simptomi bolesti pepelnice lijeske (Phyllactinia guttata) te druge štete abiotskog uzroka (ožegotine od sunca itd.). Ova bolest najčešće se manifestira od sredine kolovoza pa do listopada, a u vlažnijim godinama i depresijama simptomi se mogu pojaviti i ranije. S gornje strane plojke nastaju prljavo bijela područja te list na tim mjestima može nekrotizirati. Na istom mjestu na naličju lista nastaje rahla, pepeljasta prevlaka koja se postupno širi i može prekriti cijelo naličje. Može nastati nekroza zaraženih dijelova lista, a ako je napadnut veći dio plojke cijeli list će se osušiti. Ako se simptomi pojave nakon berbe, zaštitu nije potrebno provoditi jer je kratko razdoblje do otpadanja listova. Međutim, ako se simptomi pojave ranije (prije berbe) ili je napad izrazito jak ili su lijeske mlade (imaju malo lisne površine) tada se zaštita obavlja fungicidima. Sljedeći fungicidi su registrirani u Republici Hrvatskoj za suzbijanje ovog patogena: „Chromosul 80“, „Kumulus DF“, „Microthiol special disperss“. To su sredstva na bazi sumpora te stoga na temperaturama ispod 16 ºC biološko djelovanje je oslabljeno zbog znatno manje hlapivosti sumpora, a na temperaturama iznad 26 – 28 ºC može izazvati fitotoksičnost.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNa što paziti kod destilacije rakije?
Sljedeći članakNabava otpornih sorata vinove loze
Avatar
Asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće. Pred diplomski studij, usmjerenje hortikultura, je završio na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu 2013. godine na temu „Djelovanje podloga na kakvoću plodova voćaka“. Diplomirao je na istoj znanstvenoj ustanovi 2015. godine, usmjerenje voćarstvo, na temu: „Vegetativni i generativni rast i kakvoća ploda crne bazge (Sambucus nigra L.)“. Trenutno je zaposlen kao asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje sudjeluje u provedbi europskog projekta na temu nisko pesticidne, održive proizvodnje voća. Znanstveni interesi su: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće.