Ove godine po prvi puta primijetili smo crvljivost aronije. Na dodir boba se lako raspada jer je mesnati dio pojeden, dok sredina ostaje nedirnuta. U nekim bobicama uočen je mali bijeli crv. Uglavnom su bili pojedeni plodovi koji su bliže travi i sjeni (iako se travnjak redovito kosi i održava). Je li do sada zabilježena crvljivost plodova i je li poznato o kojem nametniku je riječ kao i eventualna zaštita?

ODGOVOR

Za aroniju se uglavnom govori da je zbog visokog sadržaja polifenola otporna na bolesti i neatraktivna štetnicima, no mnogi su se naši proizvođači aronije uvjerili da to baš nije tako. Redovitim pregledom nasada aronije gotovo svake godine pronalazimo nove štetnike koji se hrane listovima, cvjetovima ili plodovima aronije. Najozbiljnijim štetnikom aronije u Hrvatskoj još uvijek smatramo dlakavog ružičara jer je on u nekoliko navrata značajno smanjio prinos aronije hraneći se cvjetnim organima. Štetnici koji se hrane unutar ploda za sada se javljaju sporadično, a štete su uglavnom zanemarive. Priložene fotografije ne daju mi mogućnost jasnog određivanja vrsta štetnog organizma pa ću spomenuti moguće štetnike ploda aronije. Gusjenice koje bi mogle napraviti štetu unutar ploda su različite vrste iz porodice Tortricidae. U Poljskoj su pronađene vrste roda Grapholita koje oštećuju unutrašnjost ploda praveći hodnike pune izmeta. S obzirom da i u Hrvatskoj postoje vrste iz navedenog roda, postoji vjerojatnost da će neka od vrsta oštećivati plodove aronije. Gusjenice vrste Acrobasis advenella (fam. Pyralidae) također mogu oštetiti plodove aronije. Navedenu vrstu već nekoliko godina nalazimo u plantažnim nasadima aronije. Njene gusjenice prvo u proljeće napadaju cvjetne pupove, a na kraju svog razvoja se spuštaju u tlo i kukulje. Leptiri lete od kraja lipnja do kraja kolovoza te odlažu jaja u blizini nedozrelih plodova. Gusjenice prvog stadija hrane se plodovima čineći plitke hodnike, a zatim odlaze na prezimljenje. S obzirom da nema registriranih insekticida koje biste smjeli koristiti na aroniji, u zaštiti od ovog štetnika mogu se koristiti eterična ulja stolisnika (Achillea millefolium) ili vratića (Tanacetum vulgare) koji imaju repelentno djelovanja na štetnika te leptir odlaže manji broj jaja na tretirane biljke aronije. Osim gusjenica leptira, plodove bi u fazi dozrijevanja mogle oštećivati i ličinke octene mušice (Drosophila suzukii) čija je ovogodišnja populacija dosta brojna, no ne vjerujem da biste pronašli hodnike. Ne možemo isključiti niti neku od voćnih muha čije ličinke bijele boje mogu napasti plodove. Za preporuku zaštite svakako prvo treba odrediti vrstu štetnika za što su mi potrebni uzorci napadnutih plodova pa vam predlažem da se javite u najbliži ured Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakTeškoće s voćkama i zaštitom
Sljedeći članakKoraba – izvrsna jesenska delicija
Avatar
Rođena u Koprivnici gdje je završila osnovnu i srednju prirodoslovno-matematičku školu. Završila Agronomski fakultet u Zagrebu, smjer zaštita bilja. 2009. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu završava magisterij. Viša stručna savjetnica u Savjetodavnoj službi Koprivničko-križevačke županije, te vanjska suradnica u Gospodarskom listu. Rođena 28. studenog 1972. godine u Koprivnici gdje je završila osnovnu i srednju prirodoslovno-matematičku školu. Nakon završene srednje škole upisuje Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, smjer zaštita bilja, te diplomira u srpnju 1996. godine. Znanstveni magistarski rad: «Dominantni štetnici ploda jabuke u Podravini i Prigorju» obranila je 16.01.2009. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i stekla akademski stupanj magistar znanosti. Od studenog 1998. pa sve do danas radi kao poljoprivredna savjetnica, u početku na radnom mjestu stručnog savjetnika za zaštitu bilja Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, a danas u Savjetodavnoj službi kao viša stručna savjetnica u Podružnici Koprivničko-križevačke županije. Udata i majka dvoje djece.