Koje je najbolje vrijeme za orezivanje naranče i koje grane treba skidati?

ODGOVOR

U prvim je godinama uzgoja važno formirati uzgojni oblik. Svake se godine, prije početka vegetacije, obavlja prorjeđivanje krošnje. Sadnica se skraćuje do 1,5 m visine kod uzgoja na otvorenom. Rezidbom na oblik se usmjerava rast, potiče razgranjenje, izolira se vrh stabla, prikraćuju se primarne skeletne grane iz kojih nastaju novi izboji, odnosno sekundarne grane. Rezidbom na rod osigurava se bolja osvijetljenost krošnje, uklanjaju se vodopije, skraćuju se dugački prošlogodišnji izboji.

Više puta godišnje uklanjanju se manji izboji koji rastu prema van, oni koji rastu u smjeru krošnje te koji se međusobno križaju, dok su zeleni. Neke se može odstraniti i rukom, za uklanjanje većih i debljih grana upotrebljavaju se škare i pila. Treba prikratiti i grane koje su ostale bez listova, ukloniti mladice koje rastu iz podloge, suhe izboje s debla.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPreuzimanje oštećenog traktora – što poduzeti?
Sljedeći članakKoje čaše za koje vino koristiti?
Avatar
Rođena u Splitu, gdje završava osnovnu i srednju u školu. Preddiplomski studij Mediteranska poljoprivreda završava u Splitu, a diplomski studij na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Interesna područja su joj voćarstvo, posebno zapostavljene vrste, povrćarstvo, vinogradarstvo i dr. Rođena je u Splitu 1990. godine. U Splitu završava osnovnu školu, a potom i matematičku gimnaziju gdje maturira s odličnim uspjehom. 2009. godine upisuje preddiplomski međusveučilišni studij „Mediteranska poljoprivreda“ u Splitu koji završava 2012. godine obranom završnog rada naslova „Nutritivna i zdravstvena vrijednost plodova jagode“ te stječe titulu sveučilišne prvostupnice inženjerke agronomije. Iste godine upisuje diplomski studij „Hortikultura-Voćarstvo“ na Agronomskom fakultetu u Zagrebu koji završava 2014. godine obranom diplomskog rada naslova „Kvaliteta perspektivnih sorata jagode neutralne dužine dana uzgojenih izvan sezone“ te stječe titulu magistre inženjerke agronomije (s najvećom pohvalom). Na preddiplomskom studiju stručnu praksu obavljala je na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu u laboratoriju i na vanjskim površinama, a tijekom studiranja na diplomskom studiju na Zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu obavljala je analize u laboratoriju i obrađivala je podatke u računalnim programima. Područja interesa: mediteransko voće, jagodasto voće, samoniklo voće, zapostavljene vrste, vinogradarstvo, povrćarstvo, rasadničarstvo, genetika, oplemenjivanje, botanika, kvaliteta i nutritivna vrijednost namirnica, ekološka poljoprivreda, stočarstvo, zaštita zemljopisnog podrijetla. Tijekom studiranja bila je koautor znanstvenih radova objavljenih u časopisima Pomologia Croatica i Glasnik zaštite bilja, sudjelovala je na Znanstveno-stručnom savjetovanju hrvatskih voćara 2014. godine te je dobitnica Rektorove nagrade Sveučilišta u Splitu za 2011. godinu.