Posadio sam smokve prije 4 godine. Prošle godine sam vidio da su neka stabla počela pucati i sušiti se. Kod nekih osušenih stabala počele su izbijati nove grane (iz korijena), a neka su potpuno osušena. Znate li o kojem je problemu riječ i postoji li način sprječavanja navedene pojave?

ODGOVOR

Prema opisu simptoma vjerojatno je riječ o jačoj ishranjenosti biljke dušičnim gnojivima pred zimu kad je uslijed negativnih temperatura došlo do izmrzavanja i pucanja kore debla. Vidljive su i bušotine (najvjerojatnije od granotoča) što je sve skupa dovelo do propadanja tih mladih stabala. Svijetložute gusjenice granotoča (Zeuzera pyrina) ruju kroz deblo ili grane, oblikujući mrežu tunela u kojima ostaju dok se ne razviju u kukuljice. Grane postaju krhke i vjetar ih lako može slomiti. Još jedan znak zaraze su kuglice zbijene piljevine, zapravo izmeta gusjenica, vidljive na nekoj od ulaznih ili izlaznih rupa. Biljku katkad napadne samo jedna gusjenica, ali ako se to dogodi u deblu mladog drveta može biti kobno.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako sačuvati vlagu u vrtu?
Sljedeći članakRezidba patuljaste jabuke
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.