“Imali” smo natkriven voćnjak (posebno breskve i kruške) u Istri, 15-ak km od mora. Koristili smo mrežu protiv tuče, no urod je bio slab jer bi nam proljetni mraz uništio pupove. Koristimo navodnjavanje, bavimo se i pčelarstvom, a parcela je oko 1000 m2 s postojećim stupovima i mrežama. Naši djedovi su na tom mjestu uzgajali vinovu lozu, ne baš velikog prinosa. Zanima nas što posaditi na takvoj poziciji?

ODGOVOR

Pretplatnik u pitanju i opisu problema djelomično daje i odgovor. Na položaju gdje želi uzgajati voće, a prethodnih sezona bilježi velike štete od proljetnih niskih temperatura, nekad su djedovi uzgajali vinograde, bez velikih prinosa uzgojem starinskih (autohtonih) sorti.

Svakako preporučujem da dovoljno stručna osoba obiđe ili već poznaje specifičan položaj i procjeni je li isti pogodan za uzgoj neke voćne vrste ili radi rizika od niskih proljetnih temperatura treba uzgajati vrste kojima su ranije djedovi uspijevali, no s nekim novijim sortama. Preporučujem obratiti se Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču, ulica Karla Huguesa 8 (tel. 052/408-300).

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakU Osijeku pokrenut novi studij Digitalna poljoprivreda – na engleskom
Sljedeći članakTko mi je i čime “otrovao” lozu?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.